Koje su mogućnosti i ograničenja korištenja disonantne baštine u lokalnoj zajednici u turizmu? Odgovor na to pitanje je ponudio interaktivni webinar kojega je u sklopu projekta Revival organiziralo Sveučilište u Zadru. Webinar je putem Zoom platforme bio dostupan svima koji na neki način mogu sudjelovati u projektu Revival ili na neki način koristiti baštinu koja je dio projekta. Pokraj predstavnika Sveučilišta u Zadru i njegovih studenata sa studija Kultura i turizam, na webinaru su sudjelovali predstavnici Ministarstva turizma i sporta, Institut za turizam Republike Hrvatske, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Nacionalni park Paklenica, Turistička agencija More travel, te maturanti smjera ekonomist s Ekonomsko-birotehničke škole Zadar i studenti Odjela za povijest umjetnosti sa Sveučilišta u Zadru .
Nova funkcija zadarskih bunkera
- Disonantna baština pojam je zaboravljene baštine, koju u kontekstu projekta Revival predstavljaju objekti građeni od 1900. godine. U Zadru se najviše fokusiramo na posebnu vrstu objekata, a to su bunkeri, kojih je u zadarskom području više od 250. Bunkeri su služili svrsi u Drugom svjetskom ratu, ali i Domovinskom ratu, jer su predstavljali obranu grada, a budući da se nalaze u cjelokupnom pojasu oko grada, predstavljaju i velik potencijal za turističke rute – rekla je Antonija Mlikota s Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, podsjećajući kako je u sklopu projekta Revival napravljena baza podataka i mapa svih objekata, a naposljetku je u gradu Zadru odabran bunker iznad obilaznice, koji će se dijelom adaptirati i bit će dio posebno prezentirane i odabrane rute koja će služiti za razgled grada.
Otkriveno je kako su neke od bunkera pronašli istraživači i entuzijasti, jer o njima kao vojnim objektima nema arhivske građe, zbog čega će i sam projekt poslužiti kao dobra podloga za zaštitu tih građevina, pošto ih se većina nalazi na privatnim zemljištima. Budući da su neki od bunkera bili mjesto za zabave i okupljanja mladih, oni imaju podlogu za zabavni i festivalski turizam, čemu pridonose i planovi privatnih vlasnika zemljišta, koji ih žele koristiti kao vinske podrume, kušaonice sira, a možda i kao smještajne kapacitete.
Potencijali za nove turističke sadržaje
- Institut za turizam provodi projekt koji se tiče edukacije osoba koje nemaju veze sa sektorom turizma i kulture, a žele služiti kao medijatori i promotori lokalne zajednice, te takvim ljudima omogućavamo alate kojima mogu prezentirati određenu baštinu. Ono što bismo mogli povezati s projektom Revival je aspekt učenja i edukacije, takozvanog storytellinga, koji bi motivirao posjetitelje da se zainteresiraju za određenu građevinu i sam turizam. Trendovi u turizmu idu prema šarolikim ponudama, turisti se žele infiltrirati u lokalnu zajednicu te upoznati cjelokupni teritorij na koji dolaze, pa je sve aktivniji kulturni turizam. U toj niši je uspostavljen i koncept Mračnog turizma, koji se razvio na povijesnim, ratnim i drugim “patnjama”, gdje se u postavu mora biti posebno oprezan – rekla je Ines Vodanović Lukić s Instituta za turizam Republike Hrvatske, na koju se nadovezala i Vanja Zubović iz Ministarstva turizma i sporta RH, ukazujući kako Ministarstvo uvijek podržava ovakve projekte, a zbog diferencirane ponude, nada se povećanju sadržaja edukativnog turizma.
Predstavnici Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, u kontekstu disonantne baštine predstavili su obnovu kompleksa bivše Crkve sv. Nikole u Zadru, koja je monumentalna građevina s ostacima samostana u dvorištu, gdje se nalazi i arheološko nalazište. Ondje se planira obnova cjelokupnog prostora crkve i uspostava multimedijalnog centra koji će se koristiti za različite namjene, između ostalog i za edukaciju djece. S druge strane, Dragica Jović iz Nacionalnog parka Paklenica predstavila je povijest tog nacionalnog parka, od početka 2. Svjetskog rata, kada su ondje građeni bunkeri, koji su kasnije prepušteni parku na korištenje. Kroz projekt Podzemni grad u srcu Velebita, u NP Paklenica je izgrađena i osmišljena posjetiteljska, sigurnosna i edukativna infrastruktura.
Obilazak bunkera na buggyjima i biciklima
- Zadarski bunkeri se trebaju koristiti kao prostor za “širenje” grada i samog turizma, jer se turisti često baziraju samo na jedan dio starog grada koji tada postane prenapučen. Lokalna zajednica također može profitirati od ovakvih projekata, jer se pružaju mogućnosti gospodarskog razvoja. Bunkeri stoga trebaju biti dobra polazišna točka i za avanturistički turizam, pa je iz tog razloga kreirana i adrenalinska ruta koja uključuje obilazak 15-ak bunkera buggy skuterima koji mogu pristupiti vrlo nepristupačnim terenima, a nudit će se i biciklistička ruta pri obilasku prirodnih znamenitosti – zaključeno je na webinaru, na kojemu je Turistička agencija More još jednom naglasila važnu činjenicu, a to je da su turisti danas sve aktivniji i žele upoznati lokalno područje, stoga i sadržaj mora biti interaktivan i zanimljiv, baš poput ovog webinara.