Poziv na znanstveni skup "Crowdsourcing Landscapes" - digitalno bilježenje krajolika
Krajolici predstavljaju lica kulture očita zbog načina stvaranja kakav opisuje ovaj naslov na engleskom jeziku, bilo svojim strukturama ili značenjima. Ne postoje posve budžetski krajolici, oni su uvijek stvar mnogih stvaratelja. Uvijek su i lokalni i globalni, bilo po svojim kulturama, tržištima ili preobrazbama. Jedna takva se u naše vrijeme ubrzava masovnim korištenjem georeferiranih snimaka. Prije pola stoljeća je kulturnom antropologu Haroldu Conklinu za etnografski atlas rižinih terasa filipinskih Kordiljera trebao čitav institucionalni kartografski pogon a entuzijasti su diljem svijeta popise vernakularnih građevina imali objavljivati kao knjige. Danas se takva civilna etnografija odvija na internetu, s rijetkim institucionalnim projektima koji obično i ne dolaze do publiciranja. Conklinov Atlas je argumentirao prvi poljodjelski krajolik u Popisu svjetske baštine dok se širi učinci primjene GIS-a u krajobraznoj baštini tek pomaljaju, redovito s međusektorskim povezanostima.
Stoga ovaj vid krajobrazne "citizen science" kao rekapitulacijski povod uzimamo na 10. obljetnicu otvaranja javnog popisa Suhozid.Hr, ne ograničavajući se samo na krajobrazna strukturiranja u kršu. Ovaj je popis na polazištima članka objavljenog u "Prostoru" 2010. godine otvorio etnolog Jadran Kale, pod uredništvom arhitekta Filipa Šrajera koji je kasnije i doktorirao radom o popisivanju suhozidne baštine uz pomoć GIS-tehnologije. Skup je smješten u ambijent koji je poslužio pri utanačivanju prve verzije tog popisa. Kao teme poticajne za sudjelovanje ovakvom prilikom ističemo:
- "citizen science" i prostor
- GIS-osnaživanje "prava na krajolik" (Egoz 2011.: "The Right to Landscape")
- perspektive režimâ baštine u širokim civilnim obuhvatima
- evidencije i registri kulture na razmeđima papira i mobitela
- registri vernakularne kulture, vernakularnog graditeljstva, kulturnih krajolika i pripadnih sorti i pasmina
- oblikovanje krajolika kao nematerijalno kulturno dobro
- muzeji, ekomuzeji i muzeji na otvorenom kao lokalne institucije krajobraznih evidencija
- civilno umrežavanje i hibridna pedagogija popisâ javne digitalne humanistike
Ovim temama za poticanje rasprave ne ograničavamo horizont prijava, već ga otvaramo i za druge koje se bave suhozidima i ostalim baštinskim elementima pejzaža krša, njihove suvremene transformacije i odraze u poimanju baštine i njenom upravljanju. U tako širokom obzoru držimo neminovnim interdisciplinarna i pluridisciplinarna obilježja istraživanja, kako krajolika krša tako i drugih sredina. S takvom namjerom naizmjence koristimo izraze "krajolik", "krajobraz" i "pejzaž".
Znanstveni skup će se održati 13.-15. IV. 2023. u Domaćinovoj bunji, najvišoj istočnojadranskoj posve suhozidnoj građevini, koja se nalazi na poluotoku Srima između Šibenika i Vodica. Izlaganja će biti prenošena internetski s mogućnošću udaljenog uključivanja u raspravu. Uvodna izlaganja će biti priređena u nedalekom kompleksu Čačine gomile, registriranom kulturnom dobru Republike Hrvatske. Sudionici će biti smješteni u obližnjim Bogdanovićima s objedima posluženim u vinariji Baraka na Prižbi. Zaključnog dana skupa priredit će se obilazak istaknutih suhozidnih građevina i krajolika šibenskog otočja, s kotizacijom od 50 €.
Organizatori skupa su Muzej Grada Šibenika i Sveučilište u Zadru.
Sažetak izlaganja na adresi "skup10@suhozid.hr", treba prijaviti do 31. I. 2023. godine. Selekcija izlaganja dovršit će se do 28. veljače.
Smještaj Domaćinove bunje je https://tinyurl.com/Domacinova, a model Čačine gomile na https://tinyurl.com/Cacina3D
Znanstveni odbor skupa:
Jadran Kale, Filip Šrajer, Borna Fuerst Bjeliš, Jasna Popović i Mario Katić.
Organizacijski odbor skupa:
Željko Krnčević (Muzej Grada Šibenika), Tomislav Oroz (Odjel za
etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru), Zlatka Rodin-Domaćinova
(Memorijalni centar Faust Vrančić), Meri Krnić (LAG "More 249"), Nikola
Baraka (Vinarija Baraka), Nataša Vrcić (Grad Šibenik) i Gordana Birin (Grad Vodice).