Zašto je u Hrvatskoj uvedeno vanjsko vrednovanje obrazovanje? Što nam je sve donijela državna matura i zašto se nacionalni ispiti u osnovnim školama još uvijek ne vrednuju pri upisu u srednje škole? Je li hrvatskom školstvu potrebna reforma ili stalno usavršavanje postojećeg sustava? Trebaju li se odrasli sramiti osposobljavanja i nakon završenog formalnog obrazovanja, ili je to standard koji će biti svima potreban u dinamičnim vremenima?

Odgovore na ova pitanja ponudili su, a i neka nova pitanja postavili, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja prof. Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih prof. Mile Živčić i voditeljica Centra “Stjepan Matičević” Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican, na Okruglom stolu „Vanjsko vrednovanje na razini predtercijarnog obrazovanja“, održanom u okviru međunarodne znanstveno-stručne konferenciju „Kakav odgoj želimo?“, koja se održava na Sveučilištu u Zadru.

Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja prof. Vinko Filipović rekao je kako nacionalni ispiti nisu izmišljotina, nego potreba. Oko njihove provedbe je postojao određeni otpor roditelja, ponekad i nastavnika i ravnatelja, s čime su Agenciji računali, budući da otpor uvijek prati uvođene novina u školstvu.

- Oko njihove provedbe je postojao određeni otpor roditelja, ponekad i nastavnika i ravnatelja, s čime su Agenciji računali, budući da otpor uvijek prati uvođene novina u školstvu. U ovom trenutku rezultati nacionalnih ispita ne utječu na zaključne ocjene i nisu kriterij za upise u srednje škole. Baš zbog otpora glasne manjine pristupili smo oprezno i nismo inzistirali na ocjenama, javnoj objavi uspjeha pojedinih škola, ali u eDnevnik se ipak unosi broj ostvarenih bodova s postotkom. Naš cilj je po standardiziranim kriterijima utvrditi znanje učenika na kraju jednog ciklusa, što je nužno kako bismo znali kakve su promjene u sustavu potrebne, istaknuo je Filipović.

Zanimanje javnosti oko nacionalnih ispita traje vrlo kratko, pa nam je namjera potaknuti češće rasprave o kvaliteti obrazovanja na predtercijarnoj razini i to sa znanstvene i stručne razine , istaknula je Vican, te se sustavnije baviti sa segmentima kvalitete koje podrazumijeva kompetencijska paradigma.

- Provođenje različitih reformi podrazumijeva višedimenzionalno razmatranje učeničkih postignuća, a time i školskih postignuća, jer je povećanje uspjeha učenika jedan od najznačajnijih reformskih ciljeva. Ovakva okupljanja prilika su da osnažimo sve naše odgojno-obrazovne institucije na tercijarnoj razini i budemo poticaj onima u sustavu predtercijarnog obrazovanja za ostvarenje izvrsnosti, istaknula je Vican.

Najbolja će reforma, istaknula je, biti ona koja će biti prepoznatljiva po rezultatima a ne po tome tko ju je uveo.

- Mi imamo problem s time da smo učenicima s dolaskom u pete razrede usitnili predmete, razdvojili svaki prirodni zasebno, umjesto da primjenjujemo metodologiju uljnih mrlja. Uz sve poštovanje prema inženjerima koji imaju želju raditi, mi imamo nestručno pokrivenu nastavu. Pola milijuna djece u sustavu moramo povjeriti stručnjacima, a vanjsko vrednovanje obrazovanja može biti motor da se dobije natjecateljska kultura, rekla je Vican.

Što se tiče državne mature, Filipović kaže kako je ona jedna od najkorisnijih promjena u sustavu koja je smanjila pritisak roditelja na ocjene.

- Vjerujem da će nacionalni ispiti u dogledno vrijeme biti kriterij upisa u srednje škole, iako će to možda dovesti i do neželjenih pojava poput dodatnih priprema i instrukcija. Nadam se da ćemo imati takvo obrazovanje da instrukcije neće biti potrebne te će sva djeca imati jednaku šansu, bez obzira na socijalne prilike roditelja.

Ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih prof. Mile Živčić rekao je da se na obrazovanje odraslih i dalje gleda s predrasudama, a na one koji ga polaze da nisu uspjeli u životu sa svojim obrazovanjem pa to žele popraviti, što nije istina.  Dobra je stvar da ovaj segment ne privlači pažnju politike, roditelja, različitih organizacija, pa je lakše uvoditi promjene i implementirati ih. Veliki je izazov kontrola privatnog sektora, no o tome se vodi dosta računa kroz vanjsko vrednovanje te u ovom trenutku tri ustanove imaju nezadovoljavajući rezultat i ne mogu dobiti rješenje o obrazovanju odraslih.

Okrugli stol moderirala je voditeljica Odjela za protokol i komunikacije Sveučilišta u Zadru Ivana Zrilić.