Za početnike u znanstvenom radu iznimno je važno poznavati sve elemente istraživačkog procesa kako bi mogli vrednovati rezultate postojećih znanstvenih istraživanja, ali i samostalno provoditi ista. Priručnik Znanstveno istraživanje u psihologiji: vodič za početnike zamišljen je kao pomoć mladim i neiskusnim istraživačima prilikom planiranja i provedbe svih faza znanstvenog istraživanja u psihologiji i drugim srodnim disciplinama. Pojedina poglavlja ovog priručnika pisali su različiti autori koji su ujedno i iskusni nastavnici sveučilišnih studijskih programa, mentori većem broju studenata na različitim razinama studija te aktivni istraživači u različitim područjima psihologije.
Istraživački proces je kompleksan te obuhvaća planiranje istraživanja, njegovu provedbu tj. prikupljanje podataka, analizu i interpretaciju prikupljenih podataka te, naposljetku, pisanje znanstveno-istraživačkog izvještaja, odnosno diseminaciju dobivenih rezultata. Kako bi se mlade istraživače što učinkovitije vodilo kroz ove faze, priručnik je podijeljen u pet osnovnih poglavlja koja razmatraju ključne korake uobičajenog istraživačkog procesa. Poglavlje 1: Što istražiti? autorice Andree Tokić bavi se početnom fazom tj. planiranjem istraživanja. Naime, početnici se često susreću s teškoćama u donošenju odluke o tome što istraživati, odnosno kako formulirati specifična istraživačka pitanja / probleme. Poglavlje donosi niz smjernica vezanih za oblikovanje istraživačkih pitanja i hipoteza te konkretne savjete za pretraživanje relevantne literature u području psihologije i drugih društvenih znanosti. Poglavlje 2: Kako istražiti? autorice Ane Slišković u uvodnom potpoglavlju predstavlja opće smjernice u planiranju i oblikovanju nacrta psihologijskog istraživanja u kontekstu različitih istraživačkih pristupa i metoda. U uvodnom su potpoglavlju prikazani kvantitativni, kvalitativni i mješoviti istraživački pristupi te opće odrednice osnovnih istraživačkih metoda kako bi se početnicima još u fazi planiranja istraživanja, olakšao odabir istraživačkog pristupa i metode koji će omogućiti primjereno dobivanje odgovora na postavljena istraživačka pitanja. Preostala tri potpoglavlja donose detaljniji prikaz različitih metoda i nacrta deskriptivnih, korelacijskih i eksperimentalnih istraživanja koji mogu početnicima poslužiti kao vodič kroz njihovu primjenu u vlastitim istraživanjima. Poglavlje 3: Kako obraditi podatke? sastoji se od dva potpoglavlja koja bi početnicima trebala pomoći u pristupu i provedbi analize podataka dobivenih istraživanjem kao i u odabiru i primjeni odgovarajućih analitičkih postupaka. Prvo potpoglavlje autorice Irene Burić opisuje logičko-matematičku osnovu temeljnih pojmova deskriptivne i inferencijalne statistike te pruža sustavan pregled statističkih postupaka i tehnika namijenjenih analizi podataka dobivenih kvantitativnim istraživanjima u psihologiji i srodnim disciplinama. Drugo potpoglavlje autorice Ane Slišković donosi prikaz kvalitativnih metoda analize podataka, s posebnim naglaskom na njihovim zajedničkim značajkama te međusobnim različitostima i specifičnostima, što je od presudne važnosti prilikom planiranja i provedbe istraživanja unutar kvalitativnog istraživačkog pristupa. Poglavlje 4: Kako napisati znanstveno-istraživački izvještaj? autora Benjamina Banaija i Irene Pavela Banai upućuje početnike na postupke diseminacije rezultata provedenog istraživanja. Preciznije, autori nude smjernice o tome kako napisati znanstveni izvještaj o provedenom istraživanju (pružajući pri tome detaljan osvrt na pojedine elemente izvornog znanstvenog rada) te ga objaviti u znanstvenom časopisu, odnosno kako ga izložiti na nekom znanstvenom ili znanstveno-stručnom skupu. Poglavlje 5: Etički aspekti znanstveno-istraživačkog rada u psihologiji, autorice Jelene Ombla donosi prikaz važećih nacionalnih i međunarodnih etičkih kodeksa u radu psihologa koji opisuju standarde postupanja prilikom planiranja, provedbe i diseminacije znanstvenih istraživanja. Iako je ovo poglavlje posljednje u priručniku, mladim istraživačima može biti iznimno korisno proučiti ga prije no što počnu s provedbom istraživanja budući da se značajan dio etičkih principa odnosi upravo na fazu planiranja u kojoj je nužno razmotriti načine osiguravanja i očuvanja dobrobiti svih sudionika istraživanja.
Važno je naglasiti da ovaj priručnik prvenstveno ima funkciju vodiča kroz različite istraživačke faze što čitaoce može potaknuti na daljnje proučavanje literature iz metodologije istraživanja interesnog područja, navesti ih na revidiranje vlastitog istraživačkog pitanja, ili pak njegovu potpunu promjenu, ali i potaknuti ih na daljnji razvoj u znanstveno-istraživačkom radu te kritičko promišljanje o razinama kvalitete u svim fazama istraživačkog procesa.