U pet godina Novigrad je dobio dvije monografije kakve ima malo gradova u Hrvatskoj – „Novigrad nekad i sad“ objavljena je 2017., godine, a nakon pet godina stiže nova knjiga „800 godina od obnove rimske kule i prvog spomena imena Novigrad u pisanim izvorima“, koju su u Multimedijalnoj dvorani Kneževe palače predstavili urednici prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Uglešić i izv. prof. dr. sc. Zlatko Begonja te akademik prof. dr. sc. Slobodan Kaštela.
Iako se prije pet godina mislilo da se nakon takve knjige više neće imati što reći o Novigradu, tadašnji znanstveni skup i monografija koja je slijedila otvorili su brojna pitanja o ovom pitoresknom mjestu u zadarskoj okolici.
Interes istraživača Novigrad zahvaljuje dugoj povijesti, budući da je iznad današnjeg mjesta u rimsko doba bio podignut castrum, koji je u 13. stoljeću restauriran i nazvan Castrum Novum, što su Hrvati preveli u Novigrad. Naravno, najslavnija epizoda, koja je odjeknula po cijeloj Europi i brojnim umjetničkim i povijesnim djelima, bilo je zatočeništvo kraljice Elizabete i njezine kćeri Marije te kasnije pogubljenje, koje danas neki povjesničari osporavaju.
- Zadnjih godina uz pomoć Ministarstva kulture i medija počela je obnova tvrđave, ali ovakvim tempom neće biti gotova desetljećima. Općina Novigrad i Sveučilište u Zadru rade velike napore da se promijeni takvo stanje, a s obzirom na njezino značenje Fortica, kako je Novljani nazivaju, trebala bi postati projekt od strateškog interesa Zadarske županije i Hrvatske, rekao je akademik Kaštela.
Tvrđavu su restaurirali Kurjakovići (Krbavski knezovi), a potom je i Mlečani koristili kao sjedište mletačkog providura. Ona je zbog svega postala trajni simbol Novigrada i stanovnika kojima je pružala zaštitu stoljećima, istaknuo je na predstavljanju akademik Kaštela.
Uglešić i Begonja predstavili su deset radova zastupljenih u monografiji, koji pokrivaju razdoblje od prapovijesti do novog vijeka. Iz prapovijesti je ostalo vrlo malo tragova, a prostor dobiva strateški značaj u vrijeme Justinijanove rekonkviste (6. stoljeće). Novigrad je Bizant preuzeo od Istočnih Gota, od kojih nema izravnih tragova, ali neki iz Pridrage ukazuju na njihovu nazočnost. Hrvati su Novigrad, istaknuo je Uglešić, dobili za „zelenim stolom“, Aachenskim mirom iz 812. godine, od kada on postaje značajno strateško mjesto.
- Kada su pristaše Ladislava Napuljskog u Novigradu pogubili (a po nekima ne) Elizabetu Kotromanić, ova anonimna utvrda postaje jedan od najznačajnijih lokaliteta na ovom području. Dolaskom pod vlast Mlečana grade se utvrde koje su imale značajne stratešku ulogu, a iako su ga Osmanlije vrlo kratko osvojile, nije mu se dogodila sudbina Nina da je spaljen, nego je i dalje imao značajnu ulogu na prostoru koji je bio granica između Osmanlija i Mletačke republike, istaknuo je Uglešić. O kontaktima s europskim središtima svjedoče ostaci glazirane keramike, posuđa koje vodi porijeklo iz Italije ili Španjolske.
Prorektor prof. dr. sc. Josip Faričić čestitao je autorima i urednicima, izrazivši podršku ovom i sličnim projektima. Nakon nedavne monografije o Bibinjama i ove o Novigradu, sljedećeg tjedna predstavlja se monografija o Starigradu Paklenici, dok je u pripremi ona o Sukošanu.
- Značaj ovih monografija izlazi izvan okvira akademske zajednice. Osim što tekstovi mogu zainteresirati širu publiku, daju vrijedne podatke za izradu strateške i prostorno-planske dokumentacije. Novigradska utvrda zaslužuje biti strateški projekt koji će obogatiti novigradsku sadašnjost i referirati se na turbulentnu prošlost. Nadam se da će Novigrađani u ovim knjigama pronaći element vrijedan iščitavanja te da će ih svaka novigradska kuća imati u svojim kućnim knjižnicama, rekao je Faričić.