Komemoracija
U petak 22. studenoga 2013. u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru (Obala kralja Petra Krešimira IV. 2) održat će se komemoracija za prof. dr. sc. Nikolu Ivanišina, profesora emeritusa zadarskog sveučilišta, preminuloga 5. lipnja 2013. u Zadru, u devedesetoj godini života. Komemoracija će početi u 12.00 sati.
Sveučilišni profesor, književni povjesničar i kritičar Nikola Ivanišin rođen je u Trebinju 1923. godine. Školovao se u Dubrovniku; akademsku naobrazbu stekao je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Zaposlivši se kao asistent u Akademijinu Historijskom institutu u Dubrovniku a potom na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, posvećuje se znanstvenoistraživačkom i nastavničkom radu. Nekoliko godina po osnivanju Filozofskog fakulteta u Zadru, 1959. kao docent za noviju hrvatsku književnost počinje raditi na novoosnovanom fakultetu na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost (odnosno onodobnom Odsjeku za južnoslavenske jezike i jugoslavenske književnosti), gdje će – kroz više od tri desetljeća (najprije kao docent, pa izvanredni, potom, od 1969. kao redoviti profesor), do umirovljenja 1993., pa i kasnije kao profesor emeritus – u punoj mjeri razviti svoj znanstveni i pedagoško-nastavnički rad.
Profesor Ivanišin svoj život i rad neraskidivo je utkao u dubrovačku i zadarsku sredinu, ostvarivši – u iznimno bogatu opusu znanstvenih, književnopovijesnih i književnokritičkih djela trajne vrijednosti, posebice onih o dubrovačkim književnim temama i o hrvatskom ekspresionizmu – neprijeporan doprinos nacionalnoj znanosti i kulturi; hrvatskoj književnoj kritici i povijesti hrvatske književnosti. Među brojnim objavljenim djelima Nikole Ivanišina (publicirao je više od dvjesto bibliografskih jedinica, među kojima je deset knjiga) najznačajnije mjesto pripada knjigama znanstvenih studija Dubrovačke književne studije (1966.), Tradicija, eksperiment, avangarda (1975.), Ljudi, djela, uspomene (1978.), Fenomen književnog ekspresionizma (1990.), Od Dživa Gundulića do Miroslava Krleže (2004.) te monografijama Grada Dubrovnika pjesnik (1984.) i Književnopovijesno djelo Antuna Barca (1996.).