Zbornik "Periferno u hrvatskoj književnosti i kulturi"

Zbornik "Periferno u hrvatskoj književnosti i kulturi"

U suizdanju Sveučilišta u Zadru, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Šleskog sveučilišta u Katovicama objavljena je monografija Periferno u hrvatskoj književnosti i kulturi, urednika Krešimira Bagića, Mirande Levanat-Peričić i Leszeka Małczaka. Publikacija je objavljena u otvorenom pristupu (open access) kao elektronsko izdanje.

 

Zbornik Periferno u hrvatskoj književnosti i kulturi jedan je od dvaju svezaka radova u kojima su okupljeni referati prethodno izloženi na međunarodnom kroatističkom skupu održanom od 7. do 9. svibnja 2019. godine u Katovicama. Skup su organizirali kroatisti Instituta za slavensku filologiju povodom 25. godišnjice osnivanja hrvatske filologije na Šleskom sveučilištu u Katovicama, te su na njemu sudjelovali predstavnici brojnih znanstvenih institucija iz Poljske, Hrvatske, Češke, Mađarske, Ukrajine, Irske, Crne Gore, Njemačke i Australije. Zbornik je podijeljen na tri poglavlja: 1. Periferija – teorija, poetika, politika, 2. Čitanje periferije te 3. Na periferiji kanona. Spektar tema koje su se našle u fokusu interesa pojedinih autora vrlo je širok: od tekstova zaokupljenih starijim razdobljima hrvatske književnosti (primjerice, o starijoj književnosti na kajkavskom dijalektu, kategoriji smijeha i psovke u hrvatskoj komediji druge polovice 17. stoljeća) preko tekstova o usmenoj narodnoj književnosti (o mjestu koje zauzima narodna književnost u povijestima hrvatske književnosti i o fenomenu graničarskog mentaliteta Dalmacije) do tekstova o novijoj književnosti, o proznom i pjesničkom stvaralaštvu, esejistici i publicistici (u ovom su kontekstu obuhvaćeni radovi posvećeni Anti Kovačiću, Adeli Milčinović, Ivani Brlić-Mažuranić, Vladimiru Nazoru, Mariji Jurić Zagorki, Slobodanu Novaku, Josipu Severu, Petru Gudelju, Anki Topić, Sidi Košutić, Stipanu Bešlinu, Igoru Mandiću, Tomislavu Zajcu i Uni Vizek). Nekoliko je radova posvećeno općim pitanjima, primjerice stanju humanistike u postmodernom svijetu, regionalizmu, statusu nacionalnih manjina, odnosu Hrvata prema Jugoslaviji i konceptu Mediterana. Perifernost je u zborniku također povezana i s popularnom kulturom (televizijskim serijama, grafitima, stripom), no u ovom je kontekstu osobitu pozornost privuklo pitanje kanona, tj. pitanje odnosa kanoniziranih i rubnih, marginaliziranih pojava koje se u tom smislu mogu čitati kao periferija kanona. 
 

 

Theme picker