Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i u svibnju nastavlja s ciklusom besplatnih predavanja na temu znanstvene komunikacije i otvorene znanosti namijenjene svim zainteresiranima u stručnoj i znanstvenoj zajednici.
KADA: Svaki drugi utorak počinjemo u 11:45 (s namjerom trajanja) do 12:30.
PREDAVANJA U SVIBNJU
4. 5. 2021. Iva Grabarić Andonovski i Jadranka Stojanovski. Uređivačke prakse časopisa i trendovi razvoja
18. 5. 2021. Bojan Macan i Alen Vodopijevec. Kako sve mogu iskoristiti CROSBI i koja je njegova uloga u procesima prosudbi?
GDJE: Zoom
(Meeting ID: 931 8957 7325, Passcode: 496994)
Sve snimke prethodnih predavanja dostupne su na YT kanalu Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru.
Predavanja se istovremeno prikazuju na Odjelnom YouTube kanalu, gdje se također mogu postavljati pitanja. Aktivnosti vezane uz "Podne manje kvarat" mogu se pratiti i na Facebook profilu Odjela za informacijske znanosti.
O predavačima s kojima se družimo u svibnju možete pročitati u nastavku.
Iva Grabarić Andonovski sveučilišna je specijalistica upravljanja hranom i urednica časopisa Food Technology and Biotechnology kojega izdaje Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Tajnica je Hrvatske udruge za znanstvenu komunikaciju – ZNAK koja okuplja urednike i izdavače znanstvenih i znanstveno-stručnih publikacija, knjižničare i stručnjake iz područja informacijsko-komunikacijskih znanosti. Voditeljica je hrvatskog ogranka Europskog udruženja znanstvenih urednika (EASE), a od nedavno i članica novog saziva Savjeta Hrčka. Zalaže se za otvoreni pristup znanstvenim informacijama i jedna je od potpisnica Hrvatske deklaracije o otvorenom pristupu.
Jadranka Stojanovski umirovljena je izvanredna profesorica na Sveučilištu u Zadru i knjižničarka na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu. Pokrenula je izgradnju otvorene informacijske infrastrukture u RH: Hrvatsku znanstvenu bibliografiju CROSBI, Tko je tko u znanosti u Hrvatskoj i ŠESTAR - repozitorij znanstvene opreme. Od početaka je uključena u izgradnju i razvoj HRČAK repozitorija hrvatskih časopisa u otvorenom pristupu i nacionalne infrastrukture za institucijske repozitorije DABAR. Sudjeluje u više međunarodnih projekata koji se bave različitim aspektima otvorene znanstvene komunikacije, uključujući NI4OS Europe, OPERAS-P, TRIPLE, OpenAIRE, PEERE, ENRESSH i dr. Hrvatska je predstavnica u ekspertnoj skupini Europske komisije nacionalnih referentnih osoba za otvoreni pristup znanstvenim informacijama i ERAC SWG OSI. Članica je Vijeća Europskog udruženja znanstvenih urednika (EASE) i Upravnog odbora Open Science MOOC. Zajedno s kolegama na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru pokrenula je znanstvenu konferenciju PUBMET koja će se ove godine održati osmi put.
Bojan Macan voditelj je Centra za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković. Diplomirao je hrvatski jezik i književnost te informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2015. godine stekao i doktorat znanosti iz znanstvenog polja informacijskih i komunikacijskih znanosti. Autor je 20-ak znanstvenih i stručnih radova u inozemnim i domaćim publikacijama te je aktivno sudjelovao na brojnim inozemnim i domaćim skupovima. Surađivao je i surađuje na nekoliko međunarodnih projekata vezanih prvenstveno uz tematiku otvorene znanosti i otvorenog pristupa znanstvenim informacijama, kao i u nacionalnim inicijativama/projektima izgradnje informacijske infrastrukture za otvorenu znanost kao što su Hrvatska znanstvena bibliografija – CROSBI, Baza podataka projektnih aktivnosti u znanosti i visokom obrazovanju Republike Hrvatske, - POIROT, Baze podataka instrumenata za znanstvena istraživanja – Šestar, Digitalni akademski arhivi I repozitoriji – DABAR i dr. Njegovo je područje rada vezano uz znanstveno izdavaštvo, otvorenu znanost I otvoreni pristup znanstvenim informacijama, informacijsku arhitekturu i razvoj informacijskih sustava, vrednovanje u znanosti, bibliometriju i dr.
Alen Vodopijevec voditelj je Odjela za informacijske tehnologije Centra za znanstvene informacije pri Institutu Ruđer Bošković. Već dugi niz godina bavi se izgradnjom i održavanjem informacijskih servisa i mrežnih repozitorija za potrebe hrvatske znanstveno-istraživačke zajednice poput CROSBI-ja, Tkojetko u znanosti u hrvatskoj, Šestara, a kroz aktivnosti u radnim skupinama sudjeluje i u razvoju Dabra i CRORIS-a. U posljednjih 10 godina sudjelovao je u nekoliko međunarodnih projekata vezanih uz otvorenu znanost, otvoreni pristup publikacijama i upravljanje otvorenim istraživačkim podacima (SERSCIDA, OpenAIRE, NI4OS).