Od 26. do 28. listopada održava se jubilarni 10. simpozij Anatomija otoka na Lastovu. Kao i prethodnih godina konferenciju organizira udruga Anatomija otoka i lastovska udruga Dobre Dobričević kojoj se tradicionalno kao suorganizatori pridružuju Odjel za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru i Institut za etnologiju i folkloristiku.
Simpozij se organizira na temu okolišnih budućnosti i perspektiva otoka s obzirom na klimatske promjene. Antropocen, kako, iako ne bez kritika, nazivamo doba u kojemu živimo, obilježavaju klimatske promjene i zagađenja kao posljedice ljudskih aktivnosti koje utječu na ekosustave i njihovu održivost te mogućnosti prilagodbe. Zdravlje okoliša odražava se na zdravlje ljudi i društva općenito, pa stoga pozivamo na promišljanje i raspravu o povezanosti i mogućoj usklađenosti prirodnih resursa s čovjekom kao dijelom prirode.
Antropogeni utjecaj na okoliš postaje sve očitiji, osobito na Sredozemlju, koje se zagrijava brže od globalnoga prosjeka te porast morske razine i erozija obala prijete gubitkom obradivoga tla. Neodrživo upravljanje obalom i slivnim područjima uzrokuje ekstremne suše i poplave, povećani rizik od požara i direktno ugrožavanje i uništavanje bioraznolikosti.
Predviđa se da će utjecaj klimatskih promjena na male otoke biti još intenzivniji zbog otočnih specifičnosti kao što su male površine otoka, ranjive otočne zajednice, udaljenost, izolacija, ograničeni prirodni resursi i osjetljivi ekosustavi, iako dio istraživanja baš u tim osobitostima prepoznaje potencijal za okolišnu održivost otoka. Znanstvenici raspravljaju o mogućim posljedicama, pa je jedan od scenarija i taj da će do kraja ovoga stoljeća more preplaviti desetke tisuća otoka ispod jednog metra nadmorske visine i posljedično smanjiti teritorij otočnim državama u Tihom i Indijskom oceanu. Pretpostavlja se da bi to moglo dovesti do okolišnih migracija, a „poplavljene otočane“ pretvoriti u okolišne migrante i raseljenike, da i ne govorimo o stradavanju mnoštva biljnih i životinjskih vrsta. Ove su teme u fokusu istraživanja brojnih disciplina s različitim vizijama okolišnih budućnosti.
Niz usvojenih međunarodnih rezolucija i sporazuma, od 1988. godine kada je osnovan IPCC (Intergovernmental Panel on Climate Change), potvrđuju aktualnost klimatskih promjena. Prilagodba klimatskim promjenama i njihovo usporavanje dugotrajni su postupci koji zahtijevaju kontinuirano i plansko provođenje te uključenje svih dionika društva. Zbog vidljivih i sveprisutnih okolišnih, socijalnih i ekonomskih čimbenika, osvještavanje, prilagodba na sadašnje i usporavanje očekivanih klimatskih promjena često se ističu kao glavni globalni razvojni ciljevi i izazovi. Također, takva prilagodba zahtijeva aklamaciju već provjerenih, kulturno specifičnih oblika lokalnih znanja, dok u znanstvenom smislu pretpostavlja multidisciplinarni pristup prema kojem će se učinke globalnih promjena istraživati povezivanjem prirodnih, društvenih i humanističkih znanosti.
Otoci su na prvoj liniji suočavanja s izazovima prilagodbe klimatskim promjenama, a otočne zajednice pioniri u pronalaženju i implementaciji održivih klimatskih rješenja te u razvoju vlastitih strategija klimatske otpornosti.
Klimatske promjene i ekološka ranjivost utječu na budućnost ljudskog društva. Različiti narativi o okolišnim budućnostima često se kreću od diskursa kriza i katastrofa do optimističnih, ponekad utopijskih vizija alternativnih budućnosti. Izloženi smo zamišljanjima i predviđanjima potencijalnih budućnosti s nedostatkom međusobne povezanosti istraživanja znanosti o okolišu, makroekonomije i poslovnog planiranja s istraživanjima klimatskih politika i upravljanja u društvenim i humanističkim znanostima. Okolišne budućnosti su usto predmet svakodnevnih zamišljanja, nadanja i akcija pojedinaca. U procesu spoznavanja i interpretiranja te djelovanja na budućnosti odvija se interakcija „stručnog“ (znanstvenici, vlade, ekonomski subjekti) i „popularnog“ (javnost) koja zrcali hijerarhije znanja i distribucije moći. Vizije okolišnih budućnosti imaju snažan utjecaj na okolišne politike.
Otoci su tijekom povijesti nerijetko bili ''mjesta otpornosti'', dok su otočne zajednice i društva, u izoliranom i resursima ograničenom okolišu, odolijevale izazovima pronalazeći vlastita rješenja. Otočani su stoljećima izgrađivali vlastita lokalna znanja, odnosno specifične kulturne odgovore koji su im omogućavali suočavanje s vremenskim i prirodnim promjenama (oluje, vjetrovi, suše, bolesti). Povezano s time, otočne su zajednice razvijale specifične oblike društvenosti i solidarnosti u svakodnevici, a posebice u vrijeme kriza i katastrofa. S druge strane, kao što se mijenja klima i okoliš, mijenjaju se i otočna društva. Novovjeka litoralizacija, deagrarizacija, betonizacija, turistifikacija i depopulacija snažno i najčešće nepovoljno utječu na otočne strategije i prakse otpornosti na okolišne ekstreme.
Problematika okolišnih budućnosti obilježenih sveprisutnim krizama, konstantnom nesigurnošću i neizvjesnošću, nalaže redefiniranje naših tumačenja svijeta utemeljenog na binarnostima lokalnog i globalnog, ljudskog i ne-ljudskog, prirodnog i kulturnog. Štoviše, okolišne budućnosti u kontekstu otočnih zajednica pretpostavljaju otvaranje perspektiva koje nisu isključive i koje nadilaze slijepe pjege jednostranih tumačenja i nametnih promišljanja. Kao i do sada, inspirirani multidisciplinarnim i transdisciplinarnim pristupima pozivamo stručnjake iz različitih profesija da se priključe raspravama koje će omogućiti mapiranje novih imaginarija otočnih budućnosti u kojima će lokalna znanja predstavljati polazište i inspiraciju za izazove novih klimatskih transformacija.
Teme:
- otočni aspekti okolišnih i klimatskih razvojnih politika
- gradnja otočnih budućnosti kao prostora suživota čovjeka i prirode
- arhitektonska, urbanistička i ekološka rješenja i planiranja otočnih prostora kao odgovor na klimatske i druge promjene
- razvoj okolišno nosivog slow turizma
- izazovi otočnih zajednica u prošlosti: tradicijska i lokalna znanja
- uloga civilnoga društva u osmišljavanju i provedbi inovativnih okolišnih projekata na otocima
- klimatske promjene i utjecaj na infektivne bolesti: otočne posebnosti
- ekološka edukacija i uloga odgoja i obrazovanja u izgradnji održive okolišne budućnosti otoka
- zeleni muzeji i muzeološka prezentacija ekologije i održivog razvoja otoka
- europski otoci kao predvodnici energetske tranzicije i okolišne održivosti
- percepcije uloge mjesnih odbora, lokalnih otočnih samouprava, županijskih i nacionalnih institucija, civilnoga sektora i pojedinaca u provođenju okolišnih projekata i edukacije na otocima
program