Psycholinguistics of Slavic Languages (PsychoSlav) je međunarodni znanstveni je skup koji se održava svake dvije godine i koji okuplja znanstvenike koji istražuju slavenske jezike iz psiholingvističke perspektive. Cilj skupa je poticanje rasprave među znanstvenicima te stvaranje potencijalnih zajedničkih međujezičnih projekata u budućnosti. Skup je prvi put organiziran na Sveučilištu u Tübingenu 2022. godine, a 2024. godine ga je organizirao Centar za korpusna i eksperimentalna istraživanja slavenskih jezika „Slavicus” pri Sveučilištu u Wrocławu. 

Ovaj će skup 2026. godine organizirati Odjel za lingvistiku i Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru u suradnji s UiT Arktičkim sveučilištem Norveške, a održat će se (uživo) u Zadru od 27. do 29. svibnja 2026. godine. Održat će se tematska sesija „Međujezični utjecaj u slavenskoj dvojezičnosti” (engl. Cross-Linguistic Influence in Slavic Bilingualism) te otvorena sesija. 

Tema ove sesije bit će: „Međujezični utjecaj u slavenskoj dvojezičnosti” (engl. Cross-Linguistic Influence in Slavic Bilingualism) . Međujezični utjecaj (engl. Cross-linguistic influence; CLI) predstavlja središnju pojavnost u proučavanju dvojezičnosti i označava načine na koje jedan jezik značajno utječe na drugi u umu dvojezičnog govornika. Mnogi govornici slavenskih jezika odrastaju i žive u dvojezičnim ili višejezičnim zajednicama, gdje međudjelovanje njihovih jezika, bilo da su tipološki slični ili različiti, igra važnu ulogu u oblikovanju usvajanja jezika, njegove obrade ili slabljenja (engl. attrition). 

U dvojezičnim okruženjima s dva slavenska jezika (npr. ukrajinski u Poljskoj), strukturne sličnosti u gramatičkim domenama (npr. označavanje padeža) mogu dovesti do pozitivnog efekta međujezičnog utjecaja, kojim se olakšava usvajanje i obrada jezika. Međutim, čak i kod slavenskih jezika koji su bliski srodnici, suptilne ali značajne razlike specifične za pojedini jezik (npr. varijacije u glagolskom vidu) mogu izazvati efekt inhibicije, što pokazuje da tipološka bliskost ne podrazumijeva uvijek i facilitaciju. Suprotno tome, u kontekstima koji uključuju slavenske i neslavenske jezike (npr. hrvatski u Njemačkoj), veće tipološke razlike mogu rezultirati snažnijim inhibicijskim učincima međujezičnog utjecaja. Najnoviji iskoraci u metodološkim pristupima, poput usporedbi višejezičnih skupina i metoda obrade u stvarnom vremenu, nude obećavajuće mogućnosti istraživanja načina na koji višestruki gramatički sustavi koegzistiraju i međusobno djeluju unutar dvojezičnog uma. 

Ovom se sesijom želi odgovoriti na sljedeća pitanja kroz prizmu slavenske dvojezičnosti, tj. dvojezičnosti koja uključuje barem jedan slavenski jezik: 

• Kakvu ulogu, olakšavajuću ili inhibicijsku, ima međujezični utjecaj u procesiranju jezika kod dvojezičnih osoba? 

• Kako strukturna sličnost i tipološka bliskost između jezika utječu na prisutnost, smjer i opseg međujezičnog utjecaja? 

• Kakve nam uvide metode obrade u stvarnom vremenu (npr. elektroencefalografija (EEG), praćenje pokreta očiju) mogu ponuditi o ulozi o ulozi međujezičnog utjecaja? 

• Što nam novi metodološki pristupi, npr. usporedba višejezičnih skupina, mogu reći o međujezičnom utjecaju?           

• Kako se iskustveni čimbenici (npr. izloženost jeziku i razina znanja) i kognitivne sposobnosti (npr. kapacitet radne memorije) odražavaju na međujezični utjecaj u kontekstu obrade u stvarnom vremenu? 

Pozivamo znanstvenike koji proučavaju međujezični utjecaj u različitim gramatičkim domenama (npr. gramatički rod, padež, vid, red riječi, zamjenice) i u različitim dvojezičnim populacijama (djeca i odrasli; simultani i sekvencijalni nasljedni dvojezični govornici, učenici L2 i L3 jezika te osobe koje potencijalno prolaze proces slabljenja jezika) u kontekstu dodira dvaju ili više slavenskih jezika ili slavenskih i neslavenskih jezika da se svojim izlaganjima priključe ovom znanstvenom skupu. Cilj nam je predstaviti suvremena istraživanja i potaknuti rasprave o teorijskim i metodološkim postignućima koje će nam pomoći u produbljivanju shvaćanja međujezičnog utjecaja u kontekstu slavenske dvojezičnosti. 

 

Otvorena sesija 

Za otvorenu sesiju pozivamo radove koji se bave ključnim pitanjima PsychoSlava, uključujući: 

• Kako istraživanja slavenskih jezika utječu na opće psiholingvističke teorije? 

• Je li moguće rezultate dobivene na tipološki različitim jezicima ponoviti i na slavenskim jezicima? 

• Kako slavenski jezici mogu proširiti područje psiholingvističkih istraživanja? 

• Dovode li slavenski jezici do novih istraživačkih pitanja zbog svoje specifične strukture? 

• Postoje li praktična ograničenja u psiholingvističkim istraživanjima slavenskih jezika? 

• Ako da, postoji li način da se ona prevladaju u bliskoj budućnosti? 

 

Pozivamo sudionike koji proučavaju bilo koju temu obrade jezika u različitim aspektima slavenskih jezika, kao i njihovu uporabu i usvajanje da se priključe ovoj sesiji. 

Predavanja će trajati 20 minuta, uz dodatnih 10 minuta za diskusiju. Također će se održati i jednosatna sesija s posterima. 

 

Radujemo se primanju sažetaka koji obrađuju jednu ili više od sljedećih tema uz korištenje novih eksperimentalnih metoda: 

• fonetika, 

• fonologija, 

• morfosintaksa, 

• semantika, 

• pragmatika, 

• usvajanje prvog i drugog jezika. 

Izlaganja o projektima koji su trenutno u tijeku također su dobrodošla. Sažeci za takve projekte trebaju sadržavati detaljne informacije o metodološkim aspektima (uzorak, korištena tehnika), planiranoj analizi i teorijskoj relevantnosti. 

 

Radionica 

U sklopu skupa također će se održati i radionica pod nazivom „When Do Effects Emerge? Resampling Methods for Latency Comparisons in the Visual World Paradigm” (Serge Minor, UiT Arktičko sveučilište Norveške, Tromsø). 

 

Potvrđeni plenarni izlagači

Natalia Mitrofanova (UiT Arktičko sveučilište Norveške, Tromsø) 

Kamil Długosz (Sveučilište Adama Mickiewicza u Poznańu) 

 

Važni datumi 

Rok za slanje sažetaka: 31. siječnja 2026. 

Obavijest autorima o prihvaćanju: 15. ožujka 2026. 

Skup PsychoSlav 2026: 27.–29. svibnja 2026. 

 

Koordinatori organizacijskog odbora

Mia Batinić Angster (Sveučilište u Zadru, Odjel za lingvistiku) 

Sara Košutar (UiT Arktičko sveučilište Norveške, Odjel za jezike i kulturu, Centar za jezik, mozak i učenje) 

Frane Malenica (Sveučilište u Zadru, Odjel za anglistiku) 

 

Organizacijski odbor 

Mia Batinić Angster 

Metka Bezlaj 

Lucija Milić 

Frane Malenica 

Jakov Proroković 

 

Jezik 

Znanstveni skup održat će se na engleskom jeziku. 

 

Sponzori 

Sveučilište u Zadru 

UiT Arktičko sveučilište Norveške UiT (Europska Komisija, Marie Skłodowska-Curie Actions (MSCA), Grant No. 101154247) 

 

Kontakt: psychoslav2026@outlook.com

Sve informacije i obavijesti objavljivat će se na engleskome jeziku na mrežnoj stranici skupa https://conference.unizd.hr/psychoslav2026/.

 

U očekivanju vaše prijave srdačno vas pozdravljamo!

Organizacijski odbor skupa PsychoSlav