Associazione Italiana Collezionisti di Cartografia Antica “Roberto Almagià” (Talijansko društvo kolekcionara starih karata “Roberto Almagià”), Sveučilište u Zadru i Università degli Studi di Trieste (Sveučilište u Trstu) priređuju jedinstvenu izložbu više desetaka originala starih pomorskih karata Jadrana koja će biti postavljena u Providurovoj palači i svečano otvorena u četvrtak 18. rujna 2025. s početkom u 19 sati.
Izložbu pod naslovom „More koje ujedinjuje: Pomorske karte koje su oblikovale sliku Jadrana od 16. do 19. stoljeća“ prati i trojezična publikacija s uvodnim esejom i katalogom eksponiranih karata koja će na dan otvorenja biti dostupna u tiskanom obliku, a preko QR koda otisnutog na plakatu i na pozivnici bit će omogućen pristup njezinom digitalnom izdanju. Autori izložbe i publikacije su profesori Sveučilišta u Zadru i Sveučilišta u Trstu Orietta Selva, Josip Faričić i Dragan Umek.
Razdoblje obuhvaćeno izložbom obilježile su duboke političke transformacije koje su značajno oblikovale politički, ekonomski i kulturni krajolik Jadrana s višestrukim dodirima, interakcijama i sukobima. Pomorske karte odražavaju postupnu evoluciju geografskog znanja o Jadranu i progresivno usavršavanje kartografskih tehnika, posebno vidljivo od početka 19. stoljeća, kada su mnoge karte izrađene na temelju sustavnih hidrografskih izmjera.
Institucionalizacija kartografije, uz znanstvene i tehnološke inovacije, pridonijela je proizvodnji pouzdanih prostornih podataka ključnih ne samo za navigaciju već i za šira istraživanja jadranskog prostora i održivog korištenja njegovih prirodnih resursa.
Karte predstavljene na izložbi potječu iz različitih kartografskih centara, od kojih svaki koristi različite metodologije i konceptualne okvire. Unatoč razlikama, dijele zajednički fokus: Jadransko more kao jedna od najvitalnijih zona Mediterana. U tim prikazima Jadran nije samo prikazan – on je konstruiran i zamišljen, ugrađen u mentalne karte pojedinaca i zajednica. Ove karte isprepliću fizičko i simboličko, tvoreći slojevitu stvarnost koja obuhvaća i konkretne geografije i zamišljene prostore. Štoviše, karte predstavljaju opipljiv dokaz razmjene ideja i tehnologija. Kartografija je funkcionirala kao višedimenzionalni most – povezujući znanost i tehnologiju, umjetnost i geografiju, pomorstvo i druge gospodarske aktivnosti. Kao instrumenti kulturne razmjene i konvergencije među narodima, državama i regijama duž jadranske obale, ove karte služe kao komunikacijski mediji koji nose različite poruke. Njihova bogata informacijska vrijednost potvrđuje ulogu kartografije ne samo kao tehničkog područja već i kao formativnog elementa u oblikovanju društvenog i gospodarskog života.