O nama

Zadar je prastari europski sveučilišni grad: na tradicijama crkvenog školstva koje se u Zadru spominje od 10. stoljeća, još 14. lipnja 1396., u vrijeme procvata Zadra u zajedništvu s ostalim hrvatskim prostorom unutar Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, ali i građanskog rata u Hrvatskoj između kraljeva Žigmunda Luksemburškog i Ladislava Napuljskog, u vrijeme pape Bonifacija IX., zadarskog nadbiskupa metropolita Petra II. Matafara i prvoga rektora Ivana iz Drača, ovdje je pri dominikanskom samostanu osnovano sveučilište Studium generale, kasnije Universitas Jadertina, koje je djelovalo do 8. siječnja 1807. kada ga je ukinula francuska uprava. Ta je uprava 1809. osnovala tzv. Centralno učilište sa sedam fakulteta: medicina, kirurgija, geodezija, arhitektura, inženjerstvo, teologija i pravo. Dekretom guvernera Ilirskih provincija, Henrija Bertranda, 12. prosinca 1811. ukinuto je i to, prvo moderno visoko učilište u našoj zemlji koje je podijelilo prve i jedine akademske titule dvadesetorici završenih studenata 1. rujna 1811. Usporedno je u Zadru trajao i studij visoke teologije na crkvenom učilištu Florio, započet 1656. godine koji 1828., nakon proširenja Zadarske metropolije, postaje visoki teološki studij, Studium Theologicum, pri središnjoj Bogosloviji za Dalmaciju (1828.-1922.), a kasnije s djelovanjem počinje i pravna akademija (1848. – 1884.).

Suvremeni razvoj visokog školstva u Zadru započeo je 1955. godine donošenjem Zakona o osnivanju Filozofskog fakulteta u Zadru Sveučilišta u Zagrebu (od 1975. u sastavu Sveučilišta u Splitu), a 1998. osnovana je i Visoka učiteljska škola. Te dvije ustanove činile su osnovu ponovnog osnivanja Sveučilišta u Zadru 2002. godine. Tako se 2003. godine navršilo 607 godina susljednog trajanja visokog školstva u Zadru, od vremena osnivača: vrhovnog poglavara dominikanskog reda Raimunda de Vineisa iz Capue i izvršitelja fra Ivana iz Drača. To govori samo po sebi i stavlja ovaj grad u red najstarijih sveučilišnih gradova Europe u smislu tradicije europskoga visokog školstva i znanosti (Bologna 1188., Padova 1222., Pariz 1229., Macerata 1290., Cambridge, Barcelona i Perpignan 1303., Canterbery 1320., Prag 1347., Pavia 1361., Krakov 1364., Beč 1365., Pečuh 1367., Firenca 1378., Prag 1383., Heidelberg 1385., Köln 1388., Erfurt 1389., Zadar 1396., Salamanca 1421., Avila i Sevilla 1504., Budim 1507.; u Hrvatskoj Lepoglava 1656., Zagreb 1669.).

Od 1396. do 1553. (sa zastojem 1481.-1495. zbog osmanlijskih prodora), zadarski Studium generale je pravo sveučilište s dva fakulteta, filozofskim, osnovanim 1391. i teološkim iz 1396. godine. U razdoblju 1553.-1807. to je i povlašteno europsko sveučilište, tj. universitas privilegiata; kao i ona u Parizu, Bologni, Firenzi, Milanu, Salamanci, Louvainu, Beču i sl. s pravom dodjeljivanja najviših akademskih naslova. U 411 godina rada podijeljeno je 105 doktorata, 96 magisterija i 214 lektorata filozofije i teologije.

Gotovo stoljeće i pol nakon ukidanja Sveučilišta 1807. godine, koje je bilo popraćeno pljačkom i istjerivanjem profesora, studenata i redovnika u vrijeme Napoleonova pohoda prema istoku i pretvaranjem samostana i Sveučilišta u vojarnu, započeo je s radom Filozofski fakultet u Zadru, kao dio tada jedinog sveučilišta u Hrvatskoj – zagrebačkog, i prva visokoškolska ustanova u zemlji izmještena iz Zagreba. Bila je to i neposredna zasluga hrvatskog pisca Miroslava Krleže uz znanje i pristanak tadašnjega državnoga vrha, i pet godina priprema. Tih godina Jerolim Čogelja, Vinko Valčić i Dinko Foretić pišu o jezgri "jadranskog" sveučilišta sa sjedištem u Zadru, koje je, međutim, ostalo samo idejom. U sastavu Zagrebačkog sveučilišta ostao je 19 godina. Od 1975. djeluje u sastavu novoosnovanoga Sveučilišta u Splitu kao najveća njegova ustanova: sveučilište u malom, i u prvim godinama njegov pozamašan dio. Brojem odsjeka, nastavnika i studenata Fakultet je tada bio najveće visoko učilište na hrvatskom Jadranu.

U 2002. godini, 46 godina poslije početka rada 1956. godine, Filozofski fakultet u Zadru brojio je 16 odsjeka i 17 različitih studijskih grupa, 6 poslijediplomskih studija, izvanredne i dopunske studije s ukupno oko 3400 studenata (s apsolventima), 240 zaposlenika, od čega 180 nastavnika i suradnika (te još 60 vanjskih suradnika, uključujući i strane lektore). Godine 1961. osnovana je i Pedagoška akademija (1979. pripojena Filozofskom fakultetu)., a 1998. godine iz Filozofskog fakulteta u Zadru izdvojena je Visoka učiteljska škola. Osnivanjem Sveučilišta, 4. srpnja 2002. Zakonom o osnivanju Sveučilišta u Zadru, navedene ustanove su, zajedno sa Studentskim centrom u Zadru, preustrojene u 16 sveučilišnih odjela i 9 stručnih službi Sveučilišta. U Trgovačkom sudu u Zadru, Sveučilište je registrirano 29. siječnja 2003., a izbori za sastav Senata raspisani su odmah u veljači 2003. Okončanjem izbora sazvana je prva konstituirajuća sjednica Senata Sveučilišta u Zadru 25. ožujka 2003. Tada je donesen Statut Sveučilišta i raspisan je izbor za rektora. Taj dan je kasnije odabran kao Dan Sveučilišta u Zadru (Dies academici ) i redovito se godišnje obilježava.


 

ulaz.jpg

Ulaz u zgrade Sveučilišta u Zadru na Obali kralja Petra Krešimira IV.

 U 10 godina svojeg djelovanja Sveučilište je u nastavnom procesu uspješno ostvarilo ciljeve i zadatke u okviru hrvatskog visokoškolskog obrazovnog sustava i u skladu s tzv. bolonjskom reformom. Do kraja akademske godine 2011./2012. osnovano je 25 sveučilišnih odjela na kojima studira 5550 studenata. To su: 1. Odjel za anglistiku; 2. Odjel za arheologiju; 3. Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu; 4. Odjel za ekonomiju; 5. Odjel za etnologiju i kulturnu antropologiju; 6. Odjel za filozofiju; 7. Odjel za francuske i iberoromanske studije; 8. Odjel za geografiju; 9. Odjel za germanistiku; 10. Odjel za informacijske znanosti; 11. Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja; 12. Odjel za klasičnu filologiju; 13. Odjel za kroatistiku i slavistiku; 14. Odjel za lingvistiku; 15. Odjel za nastavničke studije u Gospiću; 16. Odjel za pedagogiju; 17. Odjel za povijest; 18. Odjel za povijest umjetnosti; 19. Pomorski odjel; 20. Odjel za psihologiju; 21. Odjel za sociologiju; 22. Odjel za talijanistiku; 23. Odjel za turizam i komunikacijske znanosti; 24. Odjel za zdravstvene studije; 25. Teološko-katehetski odjel. Na poslijediplomskom studiju djeluje 5 reformiranih studija. Za organiziranje i promicanje znanstveno-istraživačkog rada Sveučilište je ustrojilo tri znanstveno-istraživačka centra kao svoje ustrojbene jedinice. To su Centar za jadranska onomastička istraživanja, Centar Stjepan Matičević i Centar za istraživanje krša i priobalja. Osim toga, na Sveučilištu djeluju i dva centra za visokostručni ili nastavni rad: Centar za tjelovježbu i studentski sport i Centar za strane jezike.
Ukupan broj zaposlenika u lipnju 2012. je 573, od toga 414 djelatnika je nastavno osoblje, a 159 nenastavno osoblje.

Od svog osnivanja pa do danas, Sveučilište u Zadru ostvaruje značajna međunarodna potvrđivanja i povezivanja članstvima u međunarodnim udrugama, zajednicama i ustanovama, potiče uključivanje svojih sastavnica u međunarodne projekte, posebice one u Europskoj uniji, ulaznu i izlaznu mobilnost studenata, nastavnika i osoblja, zajedničke studije s inozemnim sveučilištima, kontakte i susrete na najvišoj razini (diplomati, rektori, visoki predstavnici vlasti, visoki predstavnici crkve, itd.) i nižim razinama.

Sveučilište u Zadru koristi za nastavne i znanstvene svrhe 23 300 m2 od toga je 21 800 m2 uređeno, a 1500 m2 čeka uređenje. U svrhu izgradnje Novog sveučilišnog kampusa i Sveučilišne knjižnice s kulturnim centrom, Sveučilištu u Zadru je krajem 2011. godine odobren projekt kroz Investicijski okvir za Zapadni Balkan - WBIF. Investicija za razdoblje 2013. – 2017. procijenjena u projektnoj prijavi iznosila je 90,5 M Eura, no stvarni iznos znati će se nakon izrade Studije izvodljivosti koju izrađuje tim Tehničke pomoći Instrumenta za projekte na području infrastrukture – IPF ovog financijskog okvira. Tehnička pomoć dodijeljena je Sveučilištu kroz odobreni Grant u iznosu 800.000 Eura, a sastav stručnog tima za ovaj projekt imenovala Europska komisija. Provedbu projekta prate Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Europska investicijska banka - EIB, te Europska komisija. Od 2006. Sveučilište ima u zakupu 16 ha poljoprivrednog zemljišta na lokalitetu Baštica. Navedeno zemljište uzeto je u zakup radi podizanja proizvodno-pokusnih nasada za potrebe studija mediteranske poljoprivrede i primijenjene ekologije, ali i ostalih već postojećih studija na Sveučilištu kojima ovakvo dobro može poslužiti u nastavnim i praktičnim aktivnostima (geografija, management, ekonomija…). Na sveučilišnom poljoprivrednom dobru zasađena je loza od koje se proizvodi i buteljira kvalitetno sveučilišno vino te voćnjak jabuka čiji se urod za sada koristi za opskrbu restorana Poslovnog centra Sveučilišta.


Zahvaljujući marljivom i odgovornom radu svih djelatnika i studenata, Sveučilište u Zadru izvodi sveučilišni znanstveni, nastavni i visokostručni rad, svakim danom sve više raste i unaprjeđuje se te doprinosi općem razvitku.