Odjel za psihologiju
Information

prof. dr. sc. Ivica Kostović

Sveučilište u Zagrebu

Neurobiologija postanka svjesnosti i samosvijesti  u fetusa i djece 

Svjesno razmišljanje, samosvijest i mentalizacija značajne su kognitivne sposobnosti čovjeka. Biološki temelji tih fenomena su još uvijek predmet intenzivnih rasprava. Uvjeren sam da istraživanje razvitka mozga najviše obećava u otkrivanju bioloških temelja tih, za čovjeka specifičnih, fenomena. U ovom predavanju usporedit ćemo razvitak neuronskih mreža i postanak svijesti, samosvijesti i donošenja odluka u više razvojnih faza, počevši od ranog fetalnog razdoblja do šeste godine života djeteta. U ranom fetalnom razvitku ljudski plod se može definirati kao pravo kortikalno biće, obzirom da se razvijaju prve kortikalne sinapse i unutarnja („spontana faza“) aktivnost mozga, odlikovana ranim informacijama iz talamusa do prolazne sinaptičke subplate zone, međutim bez svijesti i samosvijesti. Tijekom iduće faze, a to je kasno fetalno razdoblje koje odgovara dobi prematuriteta (nakon 24 tjedna gestacije), postoji koegzistencija između prolaznih i trajnih talamokortikalnih krugova i moždana kora odgovara na bolne, zvučne (uključujući glas majke) i druge senzoričke podražaja i prve neuronske mreže mogu se registrirati funkcionalnom magnetskom rezonancijom i drugim dostupnim tehnikama. Ta faza senzoričkog očekivanja i uspostavljenih talamokortikalnih odnosa može se opisati kao faza pred-svijesti. Te funkcionalne značajke postaju sve izraženije blizu termina poroda, uz istodobno jačanje zadanih mreža u mirovanju (default networks), koje su osobito izražene duž unutarnjeg aspekta hemisfera velikog mozga.  Tijekom dojenačke dobi, usporedno s diferencijacijom funkcionalnog i strukturnog „konektoma“ (konektom označava neuronsku povezanost cijelog mozga) i maturacije piramidnih neurona trećeg sloja („psihički“ neuroni), razvijaju se prve „trijadičke“  pojave koje upućuju na socijalnu interakciju i svijest o vlastitom tijelu kao preduvjet za svjesno iskustvo. Samoprepoznavanje se događa nakon prve godine života, usporedno s najvećom produkcijom kortikalnih sinapsi, razvojem istaknutih (salience) mreža i posebno uključivanjem unutarnjeg dijela tjemenog  režnja zvanog precuneus, kao i unutarnjeg korteksa frontalnog režnja, za koje postoje dokazi da su ključni za postanak samosvijesti (jastvo). Unatoč daljnjoj diferencijaciji, jačanju i integraciji svih neuralnih mreža, strateško razmišljanje ne razvija se prije šeste godine života djeteta i vjerojatno ovisi o intrakortikalnoj mijelinizaciji koja pospješuje snagu funkcionalnog i strukturnog „konektoma“. Prikazani rezultati o razvojnom postanku svijesti, samosvijesti i donošenju odluka su ključni za razumijevanje biološke osnove ljudske kognicije i ponašanja („hominizacija“), a potrebni su i za daljnji razvitak kliničkih i rehabilitacijskih postupaka, odgoj djece i edukacijske znanosti.  

Prof. dr. sc. Ivica Kostović, profesor emeritus, počasni je ravnatelj Hrvatskog instituta za istraživanje mozga i redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Bogata biografija profesora Kostovića može se naći na POVEZNICI