Sveučilišna knjižnica

Povijest i knjižnični fond


POVIJEST

Sveučilišna knjižnica u Zadru osnovana je 1956. godine kada je s radom započeo Filozofski fakultet. Već 70-ih godina prošlog stoljeća pokazalo se da će knjižnica brzinom rasta svoga fonda i povećanjem broja korisnika uskoro prerasti namijenjeni joj prostor, pa se početkom 80-ih preselila u današnje prostorije.

Kao povijesnu prekretnicu u poslovanju knjižnice smatramo prelazak s klasičnih kataloga na listićima na računalnu obradu građe uz pomoć integriranog knjižničnog programa CROLIST.

 
FOND, ZBIRKE

Knjižnični fond, koji danas prelazi preko 165 000 svezaka (monografija i periodike), prvenstveno služi potrebama preddiplomskih, diplomskih i doktorskih studija na Sveučilištu, kao i znanstveno-istraživačkom radu. Uz oko 135 000 svezaka domaćih i stranih monografija (priručnici, udžbenici, enciklopedije i leksikoni, rječnici i drugo), te oko 30 000 svezaka periodičnih publikacija, Knjižnica posjeduje i zbirku magistarskih i doktorskih disertacije obranjenih na Sveučilištu u Zadru.  

Knjižnični fond smješten je najvećim dijelom u spremištu Središnje knjižnice, te u ostalim odjelnim knjižnicama, a izgrađuje se prema potrebama studija. Fondom je obuhvaćena literatura iza područja anglistike, antropologije, arheologije, ekonomije, filozofije, geografije, germanistike, informacijskih znanosti, klasičke filologije, medicine, pedagogije, poljodjelstva, pomorstva,povijesti umjetnosti, povijesti, prometa, psihologije,  romanistike, slavistike, sociologije, turizma te će rasti i razvijati se u skladu s razvojem znanstvenih i istraživačkih djelatnosti Sveučilišta u Zadru i u skladu s potrebama svih korisnika Sveučilišne knjižnice.

Knjige, časopise te ostalu knjižnu i neknjižnu građu Knjižnica nabavlja kupnjom, zamjenom i darom.

U knjižničnom fondu nalaze se privatne zbirke naših poznatih znanstvenika koje su otkupljene ili dobivene na dar. Tako naš fond sadrži dio zbirke akademika Petra Skoka, Žarka Muljačića i Nikole Majnarića, te dr. Ivana Grgića, dr. Marijana Tkalčića, dr. Nikolaja Fjodoroviča Preobraženskog, dr. Duje Rendića-Miočevića, dr. Ive Petriciolia i drugih..

Dio fonda čine i vrijedne donacije: ISIP-a, Sabre fondacije, Američkog veleposlanstva, Austrijskog kulturnog centra, British Councila, i drugih inozemnih donatora.

Naši korisnici mogu pristupiti i velikom broju elektroničkih izvora informacija, online baza podataka (bibliografskih, citatnih i s cjelovitim tekstom) i elektroničkih časopisa.

Fond Slavističke knjižnice iznosi oko 30 000 knjiga. U fondu se nalazi brojna uglavnom slavistička literatura s područja književnosti, jezikoslovlja, stilistike, povijesti i teorije književnosti te kritička literatura.

Talijanističku knjižnicu čini fond od 5000 naslova knjižne građe, s područja književnosti, jezikoslovlja, povijesti i teorije književnosti te kritička literatura, a nedavno je knjižnica obogaćena donacijom oko 1000 knjiga dr. Pavla Tekavčića.

Fond Knjižnice na Novom kampusu se dijeli zbirku knjiga i zbirku periodike. Većina knjižne građe je iz područja informatologije, komunikologije, geografije i pedagogije. Sve knjige smještene su prema stručnim područjima i izložene u otvorenom pristupu, tako da korisnik može i bez  pomoći knjižničara doći do željene građe.

Korisnicima su na raspolaganju 4 klasična kataloga na listićima - abecedni, stručni, predmetni i mjesni, a od početka 2002. građa se obrađuje računalnim putem u programu CROLIST te su zapisi vidljivi korisnicima. Računalni katalog izrađujemo na temelju Pravilnika i priručnika E. Verone i UNIMARC-a (međunarodne norme za strojno čitljivo katalogiziranje), a za sadržajnu obradu građe koristimo UDK (univerzalnu decimalnu klasifikaciju).