LinGeH – Lingvistička geografija Hrvatske u europskome okružju

KRATKI OPIS PROJEKTA: Lingvistička geografija u današnje je doba osobito dinamična lingvistička disciplina, čiji je razvoj prožet brojnim metodološkim inovacijama i s njima povezanim teorijskim promišljanjima. Projekt LinGeH koordinira geolingvistička, dijalektološka i etnolingvistička istraživanja koja se provode na nekoliko sveučilišta i istraživačkih ustanova u Hrvatskoj. Objedinjavanjem istraživanja oko jednog središnjeg geolingvističkog znanstvenog projekta postiže se sinergijski učinak istraživačkih skupina s područja Hrvatske te omogućuje konstruktivna suradnja na međunarodnim projektima lingvističke geografije (Općeslavenski lingvistički atlas – OLA, Europski lingvistički atlas – ALE, Mediteranski lingvistički atlas – ALM) što neprijeporno pridonosi međunarodnoj vidljivosti hrvatske dijalektologije i jezikoslovlja uopće.

Iako se rad na ovome projektu temelji na tradicionalnim dijalektološkim istraživanjima i uvriježenoj metodologiji lingvističke geografije, pri izradbi jezičnih zemljovida primjenjuju se suvremene geolingvističke tehnike, odnosno svi će jezični zemljovidi biti georeferencirani, podatci će biti pohranjeni u baze podataka, a samo kartografiranje izvodit će se s pomoću GIS-a. Jezični zemljovid učinkovit je instrument za razumijevanje jezika jer kartografski prikaz distribucije pojedinih jezičnih fenomena predstavlja apstraktni model varijacije jezika u prostoru. Nadalje, relativno gusta mreža usporedivih podataka na zemljovidu prikupljenih po jedinstvenoj, standardiziranoj metodi s pomoću jezičnog upitnika predstavlja pouzdan temelj za daljnja, ne samo jezična istraživanja.

CILJEVI PROJEKTA: Temeljni je cilj projekta stvaranje reprezentativnoga jezičnog zemljovida Hrvatske (od 150 od 200 pomno odabranih hrvatskih punktova) koji će biti dostupan online uz sažete opise svih predstavljenih govora, te izradba digitalnog jezičnog zemljovida Istre u okviru potprojekta MILA (Mali istarski lingvistički atlas) koji će obuhvatiti trideset čakavskih i romanskih istarskih govora. Za potrebe kartografiranja pojedinih jezičnih fenomena na fonološkoj, morfološkoj i leksičkoj razini, izradit će se u GIS-u i sveobuhvatan jezični zemljovid koji će u maksimalističkoj inačici obuhvatiti do 500 hrvatskih govora u Hrvatskoj, BiH i dijaspori (Austrija, Crna Gora, Italija, Mađarska, Rumunjska, Slovačka, Srbija). Iako cilj ovoga projekta nije stvaranje hrvatskoga jezičnog atlasa, jezični zemljovidi na kojima se analizira arealna distribucija pojedinih jezičnih pojava. omogućuje pouzdanu analizu prostorne distribucije pojedinih jezičnih pojava.