Naslov projekta: Lingvistička geografija Hrvatske u europskome kontekstu (LinGeH)
Program odobrila: Hrvatska zaklada za znanost
Trajanje programa: 2020. - 2023.
Voditelj: akademik Goran Filipi
Sažetak: Projekt „Lingvistička geografija Hrvatske u europskome okružju“ (LinGeH) koordinira geolingvistička, dijalektološka i etnolingvistička istraživanja koja se provode na nekoliko sveučilišta i istraživačkih ustanova u Hrvatskoj. Na projektu surađuje nekoliko istraživačkih skupina iz Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU, Sveučilišta u Zagrebu, Zadru, Rijeci i Puli, IHJJ-a te dvoje suradnika iz Nizozemske i Slovenije. Temeljni je cilj projekta stvaranje reprezentativnoga jezičnog zemljovida Hrvatske (od 150 od 200 pomno odabranih hrvatskih punktova) koji će biti dostupan online uz sažete opise svih predstavljenih govora, te izradba digitalnog jezičnog zemljovida Istre koji će obuhvatiti trideset čakavskih i romanskih istarskih govora. Nadalje, izradit će se u GIS-u i sveobuhvatan jezični zemljovid hrvatskih govora koji će obuhvatiti oko 500 hrvatskih govora u Hrvatskoj, BiH i dijaspori (Austrija, Crna Gora, Italija, Mađarska, Rumunjska, Slovačka, Srbija). Za istarski i hrvatski jezični zemljovid obradit će se tridesetak reprezentativnih tema. Objedinjavanjem istraživanja oko jednog središnjeg geolingvističkog znanstvenog projekta postići će se sinergijski učinak istraživačkih skupina s područja Hrvatske te omogućiti plodonosniju suradnju na međunarodnim projektima lingvističke geografije. Jezični zemljovid učinkovit je instrument za razumijevanje jezika, u smislu da kartografski prikaz jezičnih fenomena predstavlja idealni, apstraktni model varijacije jezika u prostoru. Glavna njegova prednost relativno je gusta mreža usporedivih podataka prikupljenih po jedinstvenoj, standardiziranoj metodi, primjenom upitnika. Jezični atlas, kao skup takvih zemljovida, predstavlja skup podataka koji su u cjelini indikativni, s naglašenim analitičkim potencijalom, te služi kao pouzdana osnova za daljnja istraživanja (usp. Lameli 2010, 575), u koja mogu biti uključene i druge razine jezične varijacije, ne samo ona prostorna. Ovaj je projekt međunarodno relevantan jer će pojedini suradnici hrvatsku jezičnu građu prezentirati i u okvirima već postojećih europskih projekata lingvističke geografije (Općeslavenski lingvistički atlas – OLA, Europski lingvistički atlas – ALE i Mediteranski lingvistički atlas – ALM) što neprijeporno bitno pridonosi međunarodnoj vidljivosti hrvatske dijalektologije i jezikoslovlja uopće. Podvoditeljica za Europski lingvistički atlas i jezični zemljovid Hrvatske unutar projekta je Brozović Rončević Dunja sa Sveučilišta u Zadru.
Naslov: Glazbeni izvori Dalmacije u kontekstu srednjoeuropske i mediteranske glazbene kulture od 18. do 20. stoljeća
Program odobrila: Hrvatska zaklada za znanost
Trajanje programa: 2017. - 2021.
Voditelj: prof. dr. sc. Ivana Tomić Ferić
Sažetak: Slojevitost glazbene kulture šireg dalmatinskoga područja odraz je višestoljetno njegovanog i širokim utjecajima prožetog pučkog, crkvenog i umjetničkog muziciranja. Kako bi se ta slojevitost jasno identificirala, potrebno je prikupiti i interpretirati materijalnu glazbenu baštinu, pohranjenu u crkvenim, samostanskim, privatnim ili pak arhivima kulturnih institucija diljem obale koji sadrže veliki broj rukopisnih i tiskanih muzikalija, kao i knjiga o glazbi, do danas potpuno neistraženih i nepoznatih javnosti. Fokus istraživanja usmjerit će se i na predstavljanje domaćih produktivnih i reproduktivnih snaga, kao i onih inozemnih koji su na ovom prostoru, privremeno ili trajno, ostvarili svoje kreativne potencijale, kao glazbeni učitelji, teoretičari glazbe, skladatelji ili interpreti. U početnim fazama projekta predviđa se rad na sređivanju, digitalizaciji i katalogizaciji glazbenih zbirki (u Splitu, Hvaru, Zadru, Dubrovniku), a potom na njihovoj analizi, kontekstualizaciji i interpretaciji kako bi se omogućila (re)konstrukcija (povijesti) glazbene kulture i određivanje njezine uloge u stvaranju lokalnog, regionalnog, nacionalnog i transnacionalnog kulturnog identiteta. Nositelj projekta je Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu (UMAS).
Sudionici: Doc.dr.sc. Katica Burić Ćenan, istraživač, Sveučilište u Zadru; Dr. sc. Jelica Valjalo Kaporelo, istraživač, UMAS, Split; dr. sc. Maja Milošević Carić, istraživač, UMAS, Split; dr. sc. Vilena Vrbanić, doktorandica, Zagreb; prof. Arsen Duplančić, voditelj knjižnice i Arhiva Arheološkog muzeja u Splitu, konzultant
Poveznica: https://gidal.org/
Naslov projekta: Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti
Projekt odobrila: Hrvatska zaklada za znanost
Trajanje projekta: 2020. - 2024.
Voditelj projekta: doc. dr. sc. Mario Katić
Sažetak: Temeljem projekta "Jadranska maritimna hodočašća u lokalnom, nacionalnom i transnacionalnnom kontekstu", a u okviru "Projekta razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti", 2020. godine kao stručna suradnica na projektu zaposlena je Petra Valovičić.
Naziv projekta: Jadranska maritimna hodočašća u lokalnom, nacionalnom i transnacionalnom kontekstu
Projekt odobrila: Hrvatska zaklada za znanost
Trajanje projekta: 2019. - 2024.
Voditelj projekta: doc. dr. sc. Mario Katić
Sažetak: Uzimajući odabrana marijanska svetišta jadranskoga prostora kao arhetipska, maritimna hodočašća definiramo kao godišnje rituale štovanja lokalnih svetaca koja uključuju translokaciju svetoga objekta, ljudi, ili i jednoga i drugoga preko mora kao dio ritualne strukture. Naša je pretpostavka da su maritimna hodočašća postala „sidra“ za lokalne zajednice zbližavajući izmještene članove zajednice i održavajući transnacionalne veze. Štoviše, s razvojem turizma, maritimna hodočašća se ponovno „stvaraju“ te postaju važan ili glavni pokretač lokalne turističke ponude. Naša je hipoteza da su ovi različiti interesi oblikovani i potaknuti globalizacijskim procesima i da su lokalne hodočasničke prakse usmjerene više prema sekularnim manifestacijama koje rezultiraju procesom stvaranje baštine. Jedna od ideja ovoga interdisciplinarnog projekta je skupiti lokalno znanje pomoću etnografije kao osnovne metodologije, interpretirati mjesta unutar njihova povijesnoga konteksta nastanka pomoću novih spoznaja na temelju arhivskoga rada, kontekstualizirati ih pomoću GIS metodologije promatrajući ove religijske i kulturne prakse unutar njihova, vrlo važnoga, geografskoga konteksta morskoga krajolika i otoka. Te provesti analizu utjecaja turizma koja će se temeljiti na anketnom ispitivanju te organiziranju fokus grupa. Na temelju svega navedenoga, istraživačka skupina će proizvesti studiju koja će pokazati smjer održivoga razvoja maritimnih hodočašća na odabranim lokacijama kako bi lokalne zajednice imale koristi od maritimnih hodočašća kao resursa u održavanju zajednice, a s druge strane, zadržale utjecaj turizma u realnim okvirima i spriječile trajno devastiranje ovih mjesta i praksi. Cilj je i omogućiti bolje razumijevanje oblikovanja i prihvaćanja religijskih praksi unutar specifičnoga povijesnoga i geografskoga konteksta. Te na kraju, definirati temeljne karakteristike maritimnih hodočašća i uspostaviti referentnu točku za buduća istraživanja maritimnih hodočašća.
Poveznice: http://www.hrzz.hr/default.aspx?id=78&pid=8814&rok=2019-04, https://pilgrimarunizd.wixsite.com/mysite
Naslov projekta: TRANSCA Translating Socio-Cultural Anthropology into Education
Projekt odobrio: Erasmus+ Programme of the European Union
Trajanje projekta: September 2018 - August 2020
Sažetak: TRANSCA is a project that will state what social anthropology can do for education as a sustainable response of the European educational sphere to on-going and new societal challenges such as diversity, immigration, socio-economic disparities and exclusionary politics. It is a strategic partnership with the goal of further developing the cooperation between teacher education and socio-cultural anthropology in order to address the crucial issue of social inclusion in schools by implementing e.g. tools for self-reflexivity and hierarchical positionality. TRANSCA aims to promote, and in some countries initiate, the process of transferring relevant aspects of socio-cultural anthropological knowledge into teacher education in Europe by building on existing approaches and experiences and adding new and innovative didactic assessments and practices with regard to core societal issues and social science concepts (such as interculturality, diversity, migration, integration, gender, intersectionality etc.).
Sudionici: doc. dr. sc. Danijela Birt Katić, Jelena Kuspjak, asist.
Poveznice: https://transca.univie.ac.at/, https://ec.europa.eu, https://www.transca.net/en/index
Naslov projekta: ”BRING IN WEIGHT”
Trajanje projekta: 2018. - 2022.
Voditelj projekta: Harm Lux (Berlin, Germany)
Sažetak: Our societies are undergoing immense changes due to global economic crisis and migration issues. Especially in Europe we are witnessing transformations of social organizations, modes of production, knowledge structures and value systems. The uncertainty about future has resulted with the new forms of populism, racism and exclusionary politics. This project offers an interdisciplinary exploration of these issues. Artists and academics from 4 countries will work together (from January 2019 to January 2022) in order to question contemporary political and cultural phenomenon of the rise of populism in Europe and related affective politics of fear.
Sudionici/Umjetnici: Claudia Barth; Zürich, Christof Nüssli, Zürich ,Gregory Hari, Zürich, Nina Butorac, Zagreb, Tin Dožić, Rijeka, Gildo Bavcevic, Split, Nathalie Anguezomo, Berlin, Anaïs Héraud, Berlin, Janine Eisenaecher, Berlin, Leila Anderson, NL, Monique Hendriksen, NL, Imke Zeinstra, NL
Sudionici/Znanstvenici: Senka Božić Vrbančić, University of Zadar, Croatia (anthropology), Alessandra Saviotti, Jan van Eyck Akademie, the Nietherlands (fine art), Natalie Bayer, Georg-August-University Göttingen, Germany (design, anthropology)
Naslov projekta: Competition in a Post-conflict Landscape
Projekt odobrio: National Science Foundation (NSF), USA
Trajanje projekta: 2018. - 2021.
Sažetak: Social scientists who study the aftermath of civil war have found that "post-war" does not necessarily mean "post-conflict." While official reconciliation processes move forward, conflict may be pursued covertly as former adversaries jockey for position in post-war landscapes. The research supported by this award asks if this phenomenon is inevitable: is the persistence of antagonism an example of path dependency? Path dependency is the theory that the past lays down institutional, technological, and cognitive structures and patterns that act as constraints on future behaviors. But questions remain about how this happens, how these constrained behaviors emerge, the feedback mechanisms that reinforce them, and the degree to which they can be interrupted and redirected. Post-conflict societies provide a unique opportunity to address these questions because efforts at social change, resistance to these efforts, and outcomes can be tracked in the micro-processes of daily life. Findings from this research will be important for theorists studying barriers to policy implementation and for policy makers who want their policies to succeed.
The researchers has identified post-conflict Bosnia-Herzegovina as an appropriate site to conduct the research. After the civil war (1992-1995), the territory was divided constitutionally into regions, in each of which one of the three competing ethno-religious communities is dominant demographically although multiple communities are present. The basic science research question is whether there is evidence of path dependence in newly emerging intergroup relationships. The researcher will collect data on claims of heritage rights and the recreation of destroyed landscapes to test the hypothesis that reconstruction and replacement have been strategic rather than neutral and that they reinforce pre-war relationships rather than creating new ones. The researchers will collect data on site destruction and rebuilding; quantitative measures of site importance and dominance, including centrality and size; and community interactions. They will employ a mixed-methods approach including archival research, analysis of official records, stakeholder interviews, and geo-spatial mappings. The primary focus will be historically antagonistic communities but the sample also will include a neutral control group. The research will support international research collaborations and opportunities for students. The results of the research will enrich social science theory of constraints on behavioral modifications in post-conflict contexts, and will serve interests of national security through better understanding of conflict persistence in multi-ethnic societies.
Sudionici: Robert Hayden, PI (University of Pittsburgh), Mario Katić, SPs (University of Zadar), Lea David, SPs (University College Dublin), Tugba Erdemir, SPs (University of Pittsburgh), Ante Šiljeg, SPs (University of Zadar)