Odjel za povijest

Prof. dr. sc. Slobodan Čače


e-mail: scace1946@gmail.com

Nastavni predmeti:

  • Ilirik u Strabonovoj Geografiji
  • Rimska dominacija u Iliriku 168. - 35. g. pr. Kr.
  • Plinijev Ilirik
  • Političko uređenje naroda sjeverozapadnog Ilirika
  • Arhaične države
  • Helenizam na Jadranu

Biografija

Rođen u Šibeniku 19. travnja 1946., gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju (društveni smjer). Od 1964. studirao Povijest i Arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zadru i diplomirao 1968. 1969.-1970. radio povremeno u Arheološkom muzeju u Zadru, a od 1970. do 1974. zaposlen  kao kustos područne zbirke u Ninu, u sklopu istoga muzeja. Od 1974. asistent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru, kod prof. dr. Petra Lisičara, tada redovitog profesora Opće povijesti staroga vijeka. Školsku godinu 1974./1975. proveo na Faculté des Lettres et des Sciences Humaines, Université de Provence, u Aix-en-Provence, Francuska. God. 1978. dobio zvanje znanstvenog asistenta na temelju prijave doktorske radnje i objavljenog opširnijeg rada koji je ocijenjen ekvivalentom magistarske radnje. God. 1987. stekao naslov doktora znanosti obranom disertacije "Liburnija od 4. do 1. stoljeća pr. n. e." na Filozofskom fakultetu u Zadru, pred povjerenstvom koje su sačinjavali prof. dr. Branimir Gabričević (prvi član), prof. dr. Mate Suić, prof. dr. Šime Batović, prof. dr. Branimir Glavičić i prof. dr. Julijan Medini. Iste godine izabran za docenta na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru, za predmet Opća povijest staroga vijeka. Za izvanrednog profesora, na istoj ustanovi, za predmete Povijest starog vijeka i Hrvatske zemlje u starom vijeku, izabran 25. rujna 1997. Na tom mjestu nalazi se i danas. Tijekom 1989.-1990. obnašao dužnost prodekana, te ponovno te 1990.-1992. u ratnom razdoblju. Imenovan za prodekana za znanost u školskim godinama 2000./2001. i 2001./2002. sudjelujući u pripremnim radnjama za stvaranje Sveučilišta u Zadru. Mandat je produžen do prestanka rada Fakulteta, odnosno do registracije Sveučilišta.


Znanstvena djelatnost

1. Knjige:

  • S. ČAČE, Civitates Dalmatiae u "Kozmografiji" Anonima Ravenjanina, Arheološki muzej Zadar. Katalozi i monografije 3., Zadar 1995.
  • Z. STANČIČ, B. KIRIGIN, N. VUJNOVIĆ, S. ČAČE, T. PODOBNIKAR, J. BURMAZ, The Archaeological Heritage of the Island of Brač, Croatia. The Adriatic Islands Project, vol. 2, Tempus Reparatum. BAR International Series 803, Oxford 1999.
  • T. BURIĆ, S. ČAČE, I. FADIĆ, Sv. Juraj od Putalja, Muzej hrv. arheol. spomenika, Katalozi i monografije, 12, Split 2001. (samostalno napisana poglavlja: O imenu Putalj, 29-32; Putalj do početka povijesnog doba, 33-78; Putalj u ranijem rimskom razdoblju, 79-114.)
  • Z. STANČIČ, B. KIRIGIN, N. VUJNOVIĆ, S. ČAČE, T. PODOBNIKAR, J. BURMAZ, Arheološka baština otoka Brača, Brački zbornik, 21, Supetar 2004.
  • B. KIRIGIN, N. VUJNOVIĆ, S. ČAČE, V. GAFFNEY, T. PODOBNIKAR, Z. STANČIČ, J. BURMAZ, The Archaeological Heritage of Vis, Biševo, Svetac, Palagruža and Šolta. The Adriatic islands Project, Vol. 3. Ed. by V. Gaffney and B. Kirigin, BAR International Series 1492, Oxford 2006

2. Znanstveni članci:

  • S. ČAČE, O stratifikaciji prapovijesnih toponima i njihovu odnosu prema arheološkoj građi na istočnoj jadranskoj obali, Materijali SADJ, 12,     Zadar 1976., 133-147.
  • S. ČAČE, Prilozi proučavanju političkog uređenja naroda sjeverozapadnog Ilirika, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 18, Zadar 1979., 43-125.
  • S. ČAČE, Liburnske zajednice i njihovi teritoriji, Dometi, XV/12, Rijeka 1982., 41-52.
  • S. ČAČE, Prostorna arheologija. Primjer ilirskog kultnog objekta, Dometi, XV/7, Rijeka 1982., 83-90.
  • S. ČAČE, Truentum Liburnorum, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 23 (10), Zadar 1983-84 (1984)., 7-16.
  • S. ČAČE, Obredi uz kneževski grob u Atenici i tragovi arhaičnog kraljevstva u Iliriku, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 24(11), Zadar 1984-85., 13-32.
  • S. ČAČE, Nekropola u prostoru zajednice, Sahranjivanje pokojnika sa aspekta ekonomskih i društvenih kretanja u praistoriji i antici, Materijali SADJ, 20, Beograd 1985., 65-73.
  • S. ČAČE, Colentum insula (Plinije, Nat. hist. 3, 140), Diadora, 10, Zadar 1988., 65-72.
  • S. ČAČE, Položaj rijeke Telavija i pitanje japodskog primorja, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 27 (14), Zadar 1988 (1987/88)., 65-92.
  • S. ČAČE, Pogranične zajednice i jugoistočna granica Liburnije u kasno predrimsko i u rimsko doba, Diadora, 11, Zadar 1989., 59-91.
  • S. ČAČE, Rimski pohod 221. godine i pitanje političkog uređenja Histrije, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 28, Zadar 1989 (1988/89)., 5-17.
  • S. ČAČE, Blandona i susjedna središta - prilog antičkoj topografiji biogradskog područja, Biogradski zbornik. Biograd i njegova okolica u prošlosti. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa održanog u Biogradu od 11. do 13. studenoga 1988. g., Zadar 1990., 197-212.
  • S. ČAČE, Rim, Liburnija i istočni Jadran u 2. st. pr. n. e., Diadora, 13, Zadar 1991., 55-76
  • S. ČAČE, Područje Kaštela na prijelazu iz prapovijesti u povijesno doba, Kaštel-Sućurac od prapovijesti do XX. stoljeća. Zbornik, Split 1992., 33-50.
  • S. ČAČE, Prilozi topografiji i toponimiji istočnojadranskog otočja od antike do srednjeg vijeka, Radovi Zavoda za pov. znan. HAZU u Zadru, 34, Zadar 1992., 33-51.
  • S. ČAČE, Prilozi povijesti Liburnije u 1. stoljeću prije Krista, Radovi Zavoda za pov. znan. HAZU u Zadru, 35, Zadar 1993., 1-35.
  • S. ČAČE, Broj liburnskih općina i vjerodostojnost Plinija (Nat. hist. 3, 130; 139-141), Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 32, Zadar 1993., 1-36.
  • S. ČAČE, Prilozi raspravi o osnivanju grčkih naseobina na Jadranu u 4. stoljeću pr. Kr., Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 33 (20), Zadar 1994., 5-17.
  • S. ČAČE, Iz liburnske toponimije, Folia onomastica croatica, 3, Zagreb 1994., 25-36.
  • S. ČAČE, Gedate kod anonimnog pisca iz Ravene, J. Jeličić-Radonić et al., Gata, crkva Justinijanova doba, Split 1994., 194-199.
  • S. ČAČE, Plinije o otocima južne Liburnije (Nat. hist. 3, 140-141 i 152), Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 34 (21), Zadar 1995., 11-46.
  • S. ČAČE, Dalmatica Straboniana (Strabon, Geogr. 7, 5, 5), Diadora, 16-17, Zadar 1995., 101-134.
  • S. ČAČE, Ancient written sources on the history of Hvar - Pisani izvori za povijest Hvara u antici, Arheološka baština otoka Hvara, Hrvatska - Projekt Jadr. otoci. Veze, trgovina i kolonizacija 6000 pr. Kr. - 600 god., sv. 1, British Archaeological Reports, Intern. Series 600, Oxford 1997., 217-241.
  • S. ČAČE, Promunturium Diomedis (Plin., Nat. hist. 3, 141), Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 35 (22), Zadar 1997., 21-44.
  • S. ČAČE, "Kozmografija" Anonima Ravenjanina i počeci Dubrovnika, Dubrovnik, 8, 4, Dubrovnik 1997., 84-94.
  • S. ČAČE, Le fonti letterarie per la topografia storica della Liburnia e della Dalmazia centrale, Aquileia Nostra, 68, Aquileia 1997., 291-296.
  • S. ČAČE, Promjene u naseobinskom sustavu kasnorimske Dalmacije: tragovi u toponimiji, Folia onomastica croatica, 7, Zagreb 1998., 23-40.
  • B. KIRIGIN, S. ČAČE, Archaeological evidence for the cult of Diomedes in the Adriatic, Hesperia, 9, Roma 1998., 63-110.
  • S. ČAČE, Manijski zaljev, Jadastini i Salona, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 90-91, Split 1999., 57-87.
  • S. ČAČE, Zadarsko otočje u Konstantina Porfirogeneta: filološke, toponomastičke i povijesne opaske, Folia onomastica Croatica, 8, Zagreb 1999., 45-66.
  • S. ČAČE, Plinije kao izvor za povijest srednje Dalmacije do druge polovice 1. st. po Kr., Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Supplement, br. 1, Rijeka 2001., 91-104.
  • V. GAFFNEY, S. ČAČE, B. KIRIGIN, P. LEACH, N. VUJNOVIĆ, Enclosure and Defence: the Context of Mycenaean Contact within Central Dalmatia, Defensive settlements of the Aegean and the Eastern Mediterranean after c. 1200 B. C. Eds: V. KARAGEORGHIS and Chr. E. MORRIS, Nicosia 2001., 137-156.
  • S. ČAČE, Corcira e la tradizione greca dell'espansione dei Liburni nell'Adritaico orientale, N. CAMBI, S. ČAČE, B. KIRIGIN (urednici), Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana - Greek influence along the East Adriatic coast, Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog 24. do 26. rujna 1998. god. u Splitu (Biblioteka Knjiga Mediterana 26, Književni krug), Split 2002., 83-100.
  • V. GAFFNEY, S. ČAČE, J. HAYES, B. KIRIGIN, P. LEACH, N. VUJNOVIĆ, Secret histories: the pre-colonial archaeological context for Greek settlement of the central Adriatic islands, N. CAMBI, S. ČAČE, B. KIRIGIN (urednici), Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana - Greek influence along the East Adriatic coast, Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog 24. do 26. rujna 1998. god. u Splitu (Biblioteka Knjiga Mediterana 26, Književni krug), Split 2002., 25-50.
  • S. ČAČE, Tri priloga o kninskom području u antici, Zbornik Stjepanu Antoljaku u čast, Zagreb 2003., 171-184.
  • S. ČAČE, Aserija u antičkim pisanim izvorima. Tekstovi i komentari, Asseria, 1, Zadar 2003., 7-43.
  • S. ČAČE, Ime Dalmacije u 2. i 1. st. prije Krista (The name Dalmatia in the second and first centuries B.C.), Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 40(27), Zadar 2003., 29-48.
  • S. ČAČE, L. ŠEŠELJ, Finds from the Diomedes’ sanctuary on the Cape Ploča: new contributions to the discussion about the Hellenistic period on the east Adriatic, M. Šegvić - I. Mirnik (ur.), Illyrica Antiqua. Ob honorem D. Rendić-Miočević. Radovi s međunarodnog skupa o problemima antičke arheologije, Zagreb, 6-8. XI. 2003., Zagreb 2005., 163-186.
  • S. ČAČE, Naseljenost otoka Pašmana u prapovijesti i antici, V. Skračić (ur.), Toponimija otoka Pašmana, Biblioteka Onomastica Adriatica, knj. 1, Centar za jadranska onomastička istraživanja, Sveučilište u Zadru, Zadar 2006., 31-47. 
  • S. ČAČE, South Liburnia at the Beginning of the Principate: Jurisdiction and Territorial Organization, Les routes de l’Adriatique antique: Geographie et economie - Putovi antičkog Jadrana: geografija i gospodarstvo, Ausonius Memoire, Bordeaux - Zadar 2006., 65-79.
  • S. ČAČE, Ojkonimi s dočetkom -ōna u rimskoj Dalmaciji: nekoliko novih opažanja, Folia Onomastica Croatica, 16, Zagreb 2007., 41-71.
  • S. ČAČE, Prilog poznavanju naseljenosti otoka Ugljana u prapovijesti i antici, V. Skračić (ur.), Toponimija otoka Ugljana, Biblioteka Onomastica Adriatica, knj. 2, Centar za jadranska onomastička istraživanja, Sveučilište u Zadru, Zadar 2007., 47-56.
  • S. ČAČE, Aserija i njezino zaleđe: Bukovica, Zrmanja, južni Velebit /Asseria and its hinterland: Bukovica, Zrmanja River and southern Velebit Mountain, Asseria, 5, Zadar 2007., 39-82.
  • S. ČAČE, Aserija, rimske ceste i Plinijevi podaci / Asseria, Roman roads and Pliny’s data, Asseria, 6, Zadar 2008., 11-28.
  • S. ČAČE, Najstarija naseljenost otoka Vrgade i prvi spomen njegova imena, V. Skračić (ed.), Toponimija otoka Vrgade, Centar za jadranska onomastička istraživanja, Sveučilište u Zadru, Biblioteka onomastica Adriatica, 3, Zadar 2009., 61-68.
  • S. ČAČE, Discripti in decurias (Plin. Nat. hist. 3, 142-143) - uređenje osvojenih područja pod Augustom, J. Dukić, A. Milošević, Ž. Rapanić (ur.), Scripta Branimiro Gabričević dicata (Zbornik u čast Branimira Gabričevića), Trilj 2010., 57-81.

3. Stručni članci (izbor):

  • S. ČAČE, Indoevropski problemi u djelu G. Dumézila, Zadarska revija, 1975/5-6, Zadar 1975., 511-522.
  • S. ČAČE, R. JURIĆ, Bilješke o arheološkim spomenicima u okolici Metkovića, Diadora, 8, Zadar 1975., 149-165.
  • T. BURIĆ, S. ČAČE, I. FADIĆ, Sv. Juraj od Putalja - istraživanja 1988-1990. godine, Obavijesti HAD, 24, 1, Zagreb 1992., 89-94.
  • S. ČAČE, La Dalmazia, Trasparenze imperiali. Vetri romani dalla Croazia, Milano (Skira) 1997., 21-29.
  • S. ČAČE, Colentum, Murterski godišnjak, 2, Murter 2005., 101-106.
  • S. ČAČE, I Liburni, Liburnia, 66, Roma 2005., 19-35.
  • S. ČAČE, Liburnski pirati: mit i stvarnost, Bakarski zbornik, 10, Bakar 2005., 169-181.
  • S. ČAČE, Diomedovo svetište na rtu Ploča, Vinišćarski zbornik, 2, Vinišća 2008., 185-216.

4. Sudjelovanje u znanstvenoistraživačkim projektima MZT

1.1. Općinski teritoriji južne Liburnije (1989.-1990.). Glavni i jedini istraživač projekta. Istraživanje koje se nadovezuje na problematiku razvoja kasnoliburnskih općina odnosno evolucije sustava naseljenosti i gospodarenja teritorijem u sjvernoj Dalmaciji obrađenu u doktorskoj disertaciji, sa svrhom da se tamo iznijeta zapažanja dopune i ključne teze verificiraju širenjem istraživanja. Rezultat ovog istraživanja su radovi posvećeni poglavito topografiji, posebice u sklopu revizije tumačenja antičkih vrela (u prvom redu Plinije).

1.2. Naseljenje zadarsko-šibenskog otočja do početka 20. st. (1991-1995.; MZT 6-02-171). Glavni istraživač. Multidisciplinarni projekt, uz sudjelovanje Damira Magaša (geografija, stekao zvanje doktora), Vladimira Skračića (toponomastika, stekao zvanje doktora), Zlatka Gunjače (arheolog). Unatoč teškoćama izazvanim ratnim zbivanjima, provedena su istraživanja na terenu, s prvim nastojanjem informatizacije prikupljene građe i bibliografije (stvorene baze podataka). Osobno sam posebno obradio antička i neka kasnija vrela u vezi s ovim otočjem.

U okviru projekta uključeni znanstveni novaci Anamarija Kurilić i Siniša Bilić-Dujmušić.

1.3. Liburni i primorski Delmati od 4. do 1. st. pr. Kr. (1996. do danas; MZT 070012). Glavni istraživač. Sudjeluju Ivo Fadić (Zadar, arheolog, stekao zvanje doktora 2002.) i Branko Kirigin (Split, arheolog; stekao zvanje doktora 2001.); znanstvena novakinja A. Kurilić magistrirala (1995.) i potom doktorirala (2000.); znanstveni novak S. Bilić-Dujmušić magistrirao (2001.). Istraživanje usmjereno na helenističko razdoblje, odnosno na problematiku integracije sjevernog i srednjeg dalmatinskog prostora u helenistički civilizacijski krug, te na problematiku rimske penetracije. Projekt obuhvaća pisana vrela (književna i epigrafička) te ciljana arheološka istraživanja s posebnim naglaskom na pitanje (dis)kontinuiteta u kritičnom razdoblju uspostave rimske dominacije. Osobitu važnost ima otkriće helenističkog svetišta na rtu Ploča (Ražanj, Rogoznica, Šibenik), s obiljem keramičkih i drugih nalaza. Najveću vrijednost ovdje ima nalaz oko 500 ulomaka posuda s grafitima koji potvrđuju da je svetište posvećeno Diomedu. Ova otkrića uvelike upotpunjuju sliku razdoblja, izazvavši veliko zanimanje stručne javnosti u zemlji i u svijetu; napominjem da je otkriće do sada najvećeg broja grafita na jednom nalazištu potaklo proširivanje projekta posebnim zadatkom: stvaranje korpusa antičkih grafita do konca stare ere iz Dalmacije i Hercegovine, uz sudjelovanje najuglednijeg svjetskog stručnjaka za ovu građu, profesora Alana Johnstona (University College of London, Vel. Britanija).

Također napominjem da je ovaj projekt osigurao nabavu suvremenije opreme i literature i dobio posebni radni prostor u okviru Filozofskog fakulteta u Zadru.

Od 2000. na projektu je angažirana novakinja Lucijana Šešelj.

1.4. Za razdoblje od 2002. Ministarstvo je odobrilo financiranje projekta pod promijenjenim naslovom: Protopovijest i rana povijest sjeverne i srednje Dalmacije (070023). U istraživačkom timu ostaju prethodno navedeni.

1.5. Novi znanstveni projekt od 2007. Liburni i Delmati u 4.-1. st. pr. Kr. (MZT 269-2690754-3143)

5. Sudjelovanje u međunarodnim znanstvenoistraživačkim projektima

2.1. Nove tehnologije zaštite i upravljanja nepokretnom kulturnom baštinom (1998.-2000.; MZT), u okviru hrvatsko-slovenske znanstvene suradnje. Gl. istraživač s hrvatske strane; sa slovenske prof. dr. sc. Zoran Stančič (Znanstvenoraziskovalni center, SAZU, Ljubljana). Projekt je pokazao uspješnost aplikacije suvremenih tehnologija informatizirane kartografije utemeljene na geografskim informacijskim sustavima (GIS) na dokumentiranje i najraznovrsniju obradu množine podataka relevantnih za proučavanje prošlosti, kao i za upravljanje kulturnom baštinom.

2.2. Adriatic Islands Project: Connections, Trade, Colonization 6000 BC - AD 600. Projekt je nastao još 80-ih godina, pod okriljem i uz potporu Britanske akademije, pod vodstvom dr. Vincenta Gaffneya (University of Birmingham) i sudjelovanje uglednih arheologa iz Velike Britanije (Prof. John Hayes, Peter Leach), Kanade (dr. Timothy Kaiser), Slovenije (dr. Zoran Stančič) i Hrvatske (dr. B. Kirigin), u cilju temeljitog evidentiranja i ciljanih istraživanja na području srednjodalmatinskog otočja. Do sada je temeljito obrađena arheološka evidencija otoka Hvara, Brača, te Visa, Šolte i okolnih manjih otoka, a napose Palagruže, što je povezano s otkrićem da je naša Palagruža zapravo grčki Diomedov otok i najstarije mjesto Diomedova kulta na Jadranu. Obuhvatna (i dijelom revidirana) evidencija, ciljana arheol. sondiranja, uz informatizaciju koja omogućuje obradu velikih količina podataka, pridonijela je novim sagledavanjima kulturnog razvitka u pojedinim epohama prapovijesti, navlastito za brončano i željezno doba, te za problematiku grčkog utjecaja i kolonizacije. Za tisak je pripremljena treća knjiga projekta, sa sistematiziranim obuhvatnim podacima za Vis, Šoltu i manje otoke; u pripremi su četvrta (publikacija arheoloških istraživanja na Hvaru, u Škripu na Braču, te na Palagruži) i peta knjiga (sinteza).

6. Znanstveni skupovi

1. Grecitŕ adriatica e grecitŕ periferica, Venecija 1996. Međunar. znanstv. skup priredili: Universita di Padova, Fondazione Cini (Venecija), Consiglio Nazionale delle Ricerche (Rim). Referat u koautorstvu s B. Kiriginom: Archaeological evidence for the cult of Diomedes in the Adriatic (objavljeno).

2. Tavola Rotonda Alpe Adria, Aquileia - Zuglio 1997. Međunar. znanstveni skup. Referat: Le fonti letterarie per la topografia storica della Liburnia e della Dalmazia centrale (objavljeno).

3. Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana - Greek influence along the East Adriatic coast, Međunar. znanstveni skup održan 24. do 26. rujna 1998. god. u Splitu. Referat: Corcira e la tradizione greca dell'espansione dei Liburni nell'Adritaico orientale (objavljeno).

4. IV. Skokovi etimološki susreti, Krk, 6-7. studenog1998. Međunar. znanstv. skup. Referat: Promjene u naseobinskom sustavu kasnorimske Dalmacije (objavljeno).

5. I Greci in Adriatico, Urbino 1999. Međunar. znanstv. skup. Referat pod naslovom: Gli Issei e gli indigeni nella luce delle indagini recenti.

6. IV. Internationale Table Ronde zur Geschichte der Alpen-Adria-Region in der Antike: Die Geschichte eines historisch-geographichen Raumes im Spiegel der epigraphichen, literarischen, numismatischen und archäologischen Quellen, Klagenfurt (Austrija) 12.-15. 10. 2000. Referat: I dati dell'etŕ repubblicana nella descrizione dell'Illirico di Plinio (Nat. hist. 3, 129, 130, 139-142).

7. Komunikacije antičkog Jadrana (2. st. pr. Kr. - 7. st. po Kr.): Geografija i ekonomska povijest, Zadar, 18-22. rujna 2001. Međunar. znanstv. skup priredili: Institut Ausonius - Université de Bordeaux III, L'École Française de Rome, Universitŕ degli Studi di Padova, Filozofski fakultet u Zadru. Referat: South Liburnia at the beginning of the Principate: jurisdictions and territorial organization (pripremljeno za tisak u zborniku skupa).

8. Luke istočnog Jadrana, Zaklada C. Fisković, Orebić, 2002. Referat: Luke istočnog Jadrana u helenističkom razdoblju.

9. Sanctuaires et migrations cultuelles dans l'Adriatique (Rencontres franco-slovènes). Maison des sciences de l’homme, 54, bd Raspail, Paris, 24-25 novembre 2003. Referat : Diomède entre Hellènes et barbares.

10. Illyrica antiqua - In memoriam Duje Rendić-Miočević, Međunarodni znanstveni skup o problemima antičke arheologije, Zagreb, 6-8. studenog 2003. Referat u koautorstvu s Lucijanom Šešelj: Nalazi iz Diomedova svetišta na rtu Ploča: novi prilozi raspravi o helenističkom razdoblju na istočnom Jadranu.

11. Ojkonimi s dočetkom -ona u rimskoj Dalmaciji: nekoliko novih opažanja, VI. Skokovi etimološko-onomastički susreti, Korčula, 5-8. X. 2006.

12. Diomedov otok Pseudo Skimnovoj <Periegezi>, Humanistička naobrazba kao temelj hrvatskog i europskog identiteta, Međunar. znanstveni skup, Zagreb, 26-27. X. 2006.

13. Workshop: Projekt ATLAS INFORMATISÉ DE L’ADRIATIQUE ANTIQUE (Informatizirani Atlas antičkog Jadrana), Znanstvenoraziskovalni center Slovenske akademije znanosti in umetnosti, Ljubljana 18-20th of June 2007. (s izlaganjem I problemi della selezione dei dati per un atlante informatizzato sull'esempio della città liburno-romana di Asseria [O problemima izrade baza podataka za informatizirani atlas na primjeru liburnsko-rimske Aserije]).

7. Podaci o nastavnom radu

I. U nastavi počeo sudjelovati kao asistent, održavajući seminare iz predmeta Opća povijest straog vijeka (studij Povijesti, I. god.) od šk. god. 1975./76. nadalje.

Samostalno održavao nastavu iz sljedećih predmeta:

1. Opća povijest starog vijeka (kasnije: Povijest starog vijeka), od šk. god. 1978./79. do danas (studij Povijesti, I. god.)

2. Metodologija povijesne znanosti (studij Povijesti, I. god.), 1984/85. do 1991/92.

3. Uvod u povijest (studij Povijesti, I. god.), 1991/92. do 2000/1.

4. Antička povijest Hrvatske (preimenovano u: Hrvatske zemlje u starom vijeku), 1992/3. do 1999/2000.

5. Povijest Grka i Rimljana (studiji Arheologije, I. god. te Grčkog i Latinskog, IV. god.), 1989/90. do danas.

6. Izborni predmet (dvosemestralni kolegiji s tematikom iz antičke povijesti koji se mijenjaju nakon jedne ili dvije godine, studij Povijesti, III. god.), od 1989/90. do danas. U 2001./2002. i 2002./2003.: Društva predrimskog Ilirika.

7. Metodologija (vježbe, upute za rad s računalom i korištenje računala u povijesnoj znanosti), od 1991/92. do 1999/2000.

Pored ovoga, u dopunskom radu držao nastavu iz predmeta Povijest starog vijeka na Visokoj učiteljskoj školi u Zadru od 1998/99. do 2000/2001.

U okviru poslijediplomskih studija:

1. Poslijediplomski studij "Kultura istočne jadranske obale", Interuniverzitetski centar u Dubrovniku, držao kolegij Protopovijest: Geneza grada izvan klasičnih područja, šk. god. 1993/94. i 1994/95.

2. Poslijediplomski studij "Povijest pomorstva hrvatskog Jadrana", Filozofski fakultet u Zadru. Predmet Jadranski prostor u starom vijeku. Od šk. god. 1999./2000.

3. Poslijediplomski studij "Arheologija istočnog Jadrana", Filozofski fakultet u Zadru. Predmet Antička povijest Ilirika. Od šk. god. 2001./2002.

U šk. god. 2001./2002. kao gostujući profesor držao nastavu iz predmeta Željezno doba na Jadranu (zimski semestar) na studiju Arheologije na Odsjeku za arheologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani.

II. Mentorstvo.

1. Doktorat: mr. sc. Anamarija Kurilić, Pučanstvo Liburnije od 1. do 3. stoljeća po Kristu: antroponimija, društvena struktura, etničke promjene, gospodarske uloge (Zadar, 2000.).

2. Magisterij: Siniša Bilić-Dujmušić, Ratne operacije u provinciji Ilrik 49.-47. pr. Kr. (Zagreb, Filozofski fakultet, 2001.)