Životopis

 

Jasminka Brala-Mudrovčić

 

Jasminka Brala-Mudrovčić rođena je 10. srpnja 1971. u Gospiću. Osnovnu i srednju školu završila je u Otočcu.

Na Filozofskom fakultetu u Zadru diplomirala je 1995. godine hrvatski jezik i književnost obranivši diplomski rad iz Novije hrvatske književnosti: Likovi Šenoinih romana između povijesnog i književnog diskursa. Godine 1996. na istom fakultetu brani rad pod naslovom Kultura i turizam na studiju Organizacije  kulturnih djelatnosti. Diplomiravši dva puta stekla je i dva stručna naziva: profesorice hrvatskoga jezika i književnosti i diplomirane organizatorice kulturnih djelatnosti.

Iste je godine upisala poslijediplomski studij književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na kojem je 14. ožujka 2003. magistrirala (znanstveno područje humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti) izradivši i obranivši znanstveni magistarski rad pod naslovom Komediografski rad Milana Begovića (mentor akademik Boris Senker, predsjednik povjerenstva akademik Pavao Pavličić i član povjerenstva akademik Mirko Tomasović). Na istom je fakultetu stekla akademski stupanj doktorice znanosti (znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filologije, grane kroatistike) obranivši doktorski rad Dramsko stvaralaštvo Pere Budaka (mentor prof. dr. sc. Dragutin Rosandić, predsjednik povjerenstva akademik Boris Senker i članica povjerenstva prof. dr. sc. Julijana Matanović) 14. svibnja 2008. godine.

            Radila je 12 godina kao profesorica hrvatskoga jezika na Strukovnoj školi i Općoj gimnaziji u Gospiću. Bila je voditeljica Županijskoga stručnoga vijeća profesora hrvatskoga jezika za srednje škole. Promovirana je u profesoricu mentoricu, a sudjelovala je i u brojnim projektima koje je pokrenula Agencija za odgoj i obrazovanje. Gostovala je kao pozvana predavačica na skupovima voditelja Županijskih stručnih vijeća u Rijeci, Puli i Opatiji te županijskim skupovima profesora hrvatskoga jezika za osnovne i srednje škole Ličko-senjske županije. Vodila je učenike na državna natjecanja iz jezika i postizala niz godina visoke rezultate s učeničkim radovima na Lidranu.

Jedno je vrijeme radila kao vanjska suradnica na Odsjeku za učiteljski studij u Gospiću Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (2008. i 2009.). Odsjek je 2011.  sporazumno prešao na Sveučilište u Zadru i postao samostalni Odjel za nastavničke studije u Gospiću kao petogodišnji integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij. Od godine 2010. na spomenutom sveučilišnom odjelu bila je zaposlena u zvanju više asistentice. U znanstveno zvanje znanstvene suradnice za područje humanističkih znanosti – polje filologije izabrana je na 12. sjednici Matičnog odbora održanoj 28. rujna 2015. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docentice i na radno mjesto docentice izabrana je 2016. godine.

 

Jasminka Brala-Mudrovčić izvodila je do sada sveučilišnu nastavu iz sljedećih kolegija: Metodika hrvatskoga jezika 5, Jezične komunikacije,  Hrvatski jezik 1, Lektira u razrednoj nastavi, Hrvatska književnost srednjega vijeka i renesanse, Hrvatska književnost od renesanse do prosvjetiteljstva, Pisano stvaralaštvo, Norme hrvatskoga standardnoga jezika, Hrvatska usmena književnost, Hrvatska književnost u dijaspori i Stilogenost jezičnih sredstava.

Bila je mentorica u izradi četiri diplomska rada. Sa studenticama je objavila dva rada, Bila je članica povjerenstava u obrani nekoliko desetaka diplomskih radova.

Organizirala je u suradnji sa studentima prve i druge godine obilježavanje Dana hrvatskoga jezika na fakultetu, a organizacijske sposobnosti pokazala je obavljajući dužnost zamjenice predsjednice Organizacijskog odbora za znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem, koji je održan 2015. godine na Odjelu za nastavničke studije u Gospiću.

Predstavljanjem brojnih i raznovrsnih knjiga i časopisa, održavanjem poučnih pozvanih predavanja, sudjelovanjem na projektima, gostovanjem u radio-emisijama na temu hrvatskoga jezika i književnost Jasminka Brala-Mudrovčić iznimno pridonosi edukaciji šire javnosti i time nesumnjivo popularizira znanost.

Autorica je znanstvene monografije Putevima hedonizma (Komediografski rad Milana Begovića), koja sadrži predgovor i recenziju akademika Borisa Senkera te recenziju prof. dr. sc. Tihomila Maštrovića. Objavila je šest poglavlja u raznorodnim knjigama, jedanaest znanstvenih radova, četiri stručna rada te niz radova u časopisima bez recenzija.

Aktivno je sudjelovala na osam međunarodnih znanstveno-stručnih skupova u zemlji i inozemstvu i jednom domaćem skupu.

Članica je Katedre Čakavskog sabora pokrajine Gacke, Hrvatskog filološkog društva, Matice hrvatske i zastupnica Ličko-senjske županije u Društvu profesora hrvatskoga jezika.

 

 

Crosbi