Odjel za psihologiju
Informacije

Ličnost, emocije i radna uspješnost nastavnika: dinamička perspektiva (TEPEPDY)

Posljednjih godina, istraživanja emocija i emocionalne regulacije nastavnika su u porastu. Prepoznato je kako su različite diskretne emocije nastavnika i strategije emocionalne regulacije povezane s dobrobiti nastavnika (Burić i Frenzel, 2019; Burić i sur., 2019; Chang, 2013), njihovom radnom uspješnošću (Frenzel, 2009) i učeničkim ishodima (Frenzel i sur., 2018). Unatoč ovim značajnim spoznajama, još je uvijek potrebno odgovoriti na velik broj važnih pitanja. Primjerice, empirijski dokazi o ulozi emocija nastavnika i emocionalne regulacije u predviđanju njihove kvalitete poučavanja i učeničkih kognitivnih, afektivnih i motivacijskih ishoda su i dalje vrlo rijetki i gotovo isključivo utemeljeni na transverzalnim nacrtima pomoću kojih se ne mogu utvrditi uzročni-posljedični mehanizmi u podlozi. Uz to, uzimajući u obzir činjenicu da osobine ličnosti utječu na emocije i emocionalnu regulaciju (Carver i Connor-Smith, 2010) te radnu uspješnost nastavnika (Kim i sur., 2019), istraživanja uloge stabilnijih karakteristika ličnosti nastavnika u predviđanju njihovih emocionalnih procesa i radne uspješnosti od velike je važnosti. Na kraju, unatoč tome što suvremene teorije emocija jasno naglašavaju njihovu dinamičku i prilagodljivu prirodu (npr., Kuppens, 2015) te da noviji teorijski okviri ličnosti naglašavaju dinamičku integraciju crta, konteksta i trenutnih psiholoških stanja (npr., DeYoung, 2015), emocije nastavnika i emocionalna regulacija do sada su uglavnom bile definirane kao stabilne crte ili kao kratkotrajna stanja statična u vremenu. Stoga je cilj ovog projekta istražiti ulogu emocija i strategija emocionalne regulacije nastavnika u objašnjenju njihove radne uspješnosti vodeći pritom računa o učincima stabilnih osobina ličnosti i promjenjivih situacijskih karakteristika te uzimajući u obzir dinamičnu prirodu emocionalnih iskustava nastavnika. Kako bi se postigao ovaj cilj, prikupit će se podaci od nastavnika i njihovih učenika te će se implementirati sofisticirane longitudinalne metode kako bi se utvrdili uzročni mehanizmi u podlozi koji bi mogli objasniti povezanosti između navedenih konstrukata. Rezultati istraživanja provedenih u okviru ovog projekta ostvarit će značajan doprinos razvoju teorija u području, ali i poslužiti kao osnova za kreiranje praktičnih implikacija za unaprjeđenje profesionalne dobrobiti i radne uspješnosti nastavnika što, u konačnici, može doprinijeti podizanju kvalitete obrazovanja u cjelini.

 

 

Projekt financiran od strane Hrvatske zaklade za znanost