[sic] – časopis za književnost, kulturu i književno prevođenje poziva autore da svojim prilozima sudjeluju u oblikovanju 12. broja časopisa naslovljenog Liminalni Balkan
Prihvaćaju se:
• izvorni znanstveni radovi opsega 5.000-7.000 riječi uključujući popis literature i bilješke
• osvrti i recenzije opsega do 2.000 riječi
• prijevodi književnih tekstova opsega 5.000-7.000 riječi i
• video eseji (max 50 MB) – prihvaćaju se video prilozi iz svih područja u fokusu časopisa

Rok za predaju radova: 31. prosinac 2015.
Predviđeni datum izlaska 12. broja časopisa: 15. lipnja 2016.

Kompletan tekst poziva možete vidjeti na sljedećim linkovima: hrvatska verzija/engleska verzija

Online-časopis, kao i sve prijašnje brojeve, možete pogledati na službenoj stranici časopisa: http://www.sic-journal.org

Stigle su iksice (1. dio) i mogu se preuzeti u zgradi DHM-a (R. Boškovića 5, 2. kat, u prostorijama odjelne knjižnice) od ponedjeljka, 21. rujna 2015. u vremenu 9.00 – 12.00 sati i 13.00 – 15.00 sati. Potrebno je donijeti indeks.
Popis iksica koje su stigle možete vidjeti ovdje.
Za iksice koje još nisu stigle obavijestit ćemo Vas naknadno.

Molimo Vas da do četvrtka, 25. rujna o. g. izradite raspored nastave za kolegije koji se izvode pri Vašem odjelu (zimski semestar, akad. god. 2015./2016.). Raspored dostavite Nevenu Pintariću, dipl. inf., u Službu za informatičku potporu te u elektroničkom obliku na adresu . Obrazac za izradu rasporeda možete preuzeti ovdje.

Nastupna predavanja:
Emilija Mustapić, mag. philol. angl.
Katarina Ćurković Denona, prof.
Cathy-Theresa Kolega, prof

Prigodom desete obljetnice Papina posjeta Zadru u spomen i zahvalu za taj dar Zadarska nadbiskupija, Sveučilište u Zadru i njegov Teološko-katehetski odjel organizirali su jednodnevni znanstveno-stručni skup koji se održao u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru 27. studenoga 2013. Taj skup bio je dio širega programa obilježavanja desete obljetnice pod nazivom „Dani Ivana Pavla II.“ Predavači su u svojim izlaganjima predstavili lik Ivana Pavla II., sam događaj njegova posjeta Zadru 2003., povijesne veze papā i hrvatskoga naroda s posebnim naglaskom na veze sa Zadrom. Istaknuti su Papini evangelizacijski napori u mnogim pastoralnim i državnim putovanjima diljem svijeta, kao i njegova zainteresiranost za Europu i njezinu reevangelizaciju. Razmotreno je Papino djelovanje protiv bezbožnih ideologija i totalitarnih sustava te njegovo zauzimanje za autentično mjesto laika u Crkvi i javnom životu. Prezentirana je i Papina filozofska misao kroz njegovu personalističku etiku, kao i Papino viđenje uloge hrvatskog naroda u dijelu reevangelizacije Europe.

Djelo „Slika i mit: umjetnička djela u postindustrijskom dobu“ autora Josipa Zankija plod je istraživanja odnosa medija, tehnika, mitološkoga okvira slike i suvremenih umjetničkih praksi. Budući da je riječ o specifičnome pristupu slici i mitu, koji pretpostavlja uvid u introspektivni odnos autora s ambijentom vlastita odrastanja i uronjenosti u prirodni okoliš stvaranja umjetnosti kao djela/događaja od artefakata do izvedbenih postupaka i prakse, u cjelini se pokazuje sustavno vođenje „priče“ u kojoj se preklapaju teorijski i narativni sklopovi. Sliku autor razumije u tradiciji ikonologijske metode Panofskoga do Beltinga, a to znači da se višak onoga imaginarnog prelijeva u mimetičko-reprezentacijskome kodu djela. Pritom je slika u postindustrijskome dobu spektakla i medija ujedno interaktivni odnos s novom stvarnošću i misterijski događaj kozmičko-antropološke egzistencije. Za razliku od eurocentričnih pristupa slici i umjetnosti, autor polazi od pretpostavke koju su razvili u svojim teorijskim analizama brojni zastupnici vizualnih studija i znanosti o slici (od Beltinga, Rancierea, Mitchella i drugih) da se slikom otvara horizont kulturalnoga identiteta čovjeka u zajednici s Drugime. Utoliko je važniji kontekst u kojem se pojavljuje suvremena umjetnost od samoga djela, jer promjena značenja nastaje u interkulturalnome odnosu s Drugima. Mit se ne razumije iz hegelovske perspektive fantazije lijepoga duha koji se otuđio u prirodi i pripada povijesnim narodima koji su nestali iz povijesti dolaskom religije i znanosti.

U kolovozu 2015. objavljen je zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa Zadarski filološki dani 5. Skup je održan u Zadru 27. i 28. rujna 2013.
U radu skupa i ovaj put sudjelovao je niz filologa iz Hrvatske i inozemstva. Rad na skupu bio je podijeljen u četiri sekcije, pa je tako i zbornik podijeljen na četiri dijela. Prvi dio zbornika, u povodu obilježavanja 120 godina od rođenja Miroslava Krleže, donosi šest članaka. Drugi dio zbornika donosi tri znanstvena rada posvećena jeziku i književnosti renesanse na zadarskom području. Treći dio zbornika posvećen je Zlatanu Jakšiću i Antunu Nizeteu. U ovom dijelu je šest članaka. Posljednji dio zbornika donosi deset članaka o suvremenoj urbanoj slavenskoj književnoj produkciji.
Urednici zbornika su Rafaela Božić i Slavomir Sambunjak.

Pozivamo sve zainteresirane za studij lingvistike na Otvoreni dan Odjela za lingvistiku koji će se održati u četvrtak, 10. rujna 2015. godine. Od 10 do 12 sati u prostorijama Studentskog kluba Božo Lerotić (Ruđera Boškovića 5) održat će se projekcija filmova vezanih uz lingvistiku te će biti moguće popiti kavu s nastavnicima na Odjelu i prisustvovati prezentaciji Odjela. Od 12.30 do 15 sati nastavnici će biti raspoloživi u svojim uredima (sobe 3.2 i 3.5 u zgradi na Trgu kneza Višeslava 9) za sva pitanja.

Na međunarodnom turniru studentskog sporta održanog u Moskvi od 1. do 5. rujna 2015. godine sudjelovali su studenti iz 16 država. Ruski domaćini ugostili su studente iz Austrije, Libanona, Izraela, Velike Britanije, Poljske, Makedonije... U različitim sportskim disciplinama natjecalo se preko dvije tisuće sportaša. Zadarskoj ženskoj sveučilišnoj košarkaškoj ekipi pripala je čast braniti boje ne samo svoga sveučilišta i grada već i naše domovine Hrvatske. O jačini samog turnira dovoljno govori činjenica da su ambasadori igara bili mahom proslavljeni ruski sportaši, poput Andreja Kiriljenka, Artema Rebrova, Iirine Sokolovskaye...
Zadarska delegacija pod vodstvom prof. Maje Kolege i prorektora zadarskog Sveučilišta prof. dr. sc. Roberta Bacalje pobrinula se da zadarska ekipa sigurno dođe na odredište i pokaže svoje sportsko umijeće. Ženska sveučilišna košarkaška ekipa iz Zadra na čelu trenericom dr. sc. Gordanom Ivković nastupila je u sljedećem sastavu: Antonia Erslan, Marta Erslan, Ina Marin, Glorija Sikirić, Lucija Štrmelj, Ivana Dujić, Sabina Eškinja, Ana Dražović i Katarina Škara.
Prvog dana natjecanja djevojke su bile slobodne, dok su drugog dana odigrale dvije utakmice protiv ekipe Sveučilišta iz Moskve i Dolgoprudnyja i u oba puta pobijedile. U polufinalnoj utakmici sastale su se Ekonomskim sveučilištem iz Moskve za koje su nastupale dvije ruske reprezentativke. Nakon teške i srčane borbe naše djevojke izborile su pobjedu i zasluženo ušle u finale koje se igralo istog dana u Olimpijskoj dvorani Luzhniki. U finalu su se susrele sa Sveučilištem USEK iz Beiruta. U finalu su obje ekipe pokazale visoku kvalitetu igre u kojoj su dominirale Zadranke. Olimpijskom dvoranom usred glavnoga grada Rusije zavijorio se hrvatski barjak, zapjevala se hrvatska pjesma. Cijelo natjecanje bilo je medijski vrlo dobro popraćeno, a naše su djevojke to izvrsno koristile za promociju našeg Sveučilišta i našega grada. Cijela hrvatska delegacija i ženska ekipa pokazali su se istinskim ambasadorima sporta, domoljublja i odličnim promotorima Sveučilišta ne samo na terenu već i izvan njega.

Nastupno predavanje - dr. sc. ELVIS RAŽOV