Knjiga Zadarska riva kao prostor urbanosti autorica prof. dr. sc. Inge Tomić-Koludrović, dr. sc. Željke Tonković i dr. sc. Željke Zdravković (urednik mr. sc. Mirko Petrić) rezultat je istraživanja što ga je realizirala radna skupina Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, u okviru strategije suradnje Sveučilišta s lokalnom zajednicom. U knjizi su analizirani i interpretirani rezultati istraživanja identiteta, kulturnog konteksta i socijalno-prostorne strukture zadarske rive. Istraživanje je teorijski i metodološki realizirano s osloncem na tradiciju funkcionalno-strukturalne analize urbanih prostora, s jedne strane, te interakcionističku analizu međuodnosa ljudi s kulturnim i urbanim okolišem, s druge strane.U istraživanju su korištene i kvantitativne i kvalitativne metode istraživanja (ulične ankete stanovnika i lokalnih posjetitelja Poluotoka, ulične ankete turista, promatranje režima korištenja prostora te intervjui s kulturnim i znanstvenim djelatnicima te poduzetnicima).

Rezultati istraživanja pokazali su da je riva izuzetno važan segment identiteta grada, te da ju je potrebno promatrati u kontekstu povijesne jezgre grada kao prostor koji, zbog povijesnih promjena koje su se tijekom vremena odvijale, danas nije potpuno funkcionalno kodiran. No, rezultati istraživanja pokazuju da današnji korisnici rive smatraju da na njoj nisu potrebne ni poželjne veće izmjene njezina današnjeg izgleda. Stoga je potrebno vrlo pomno promišljati i planirati eventualne promjene pojedinih segmenata njezinih funkcija, imajući stalno na umu njezin povijesni, suvremeni i budući društveni kontekst. Drugim riječima, pri promišljanju urbanističkog uređenja segmenata prostora rive i njezine kontaktne zone na Poluotoku, postojeće sadržaje potrebno je nadograđivati u smjeru koji će pridonijeti prvenstveno kvaliteti života lokalnog stanovništva, atmosferi grada, krajolika i lokalnih običaja. Takva preporuka za formuliranje javnih politika u skladu je s novim pristupima promišljanju povijesnih urbanih prostora koji omogućuju nadogradnju postojećih režima korištenja, ali na način da oni povećavaju – a ne smanjuju – urbane i kulturne kvalitete prostora.

Istraživanja na kojima se temelji studija financirali su Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša Grada Zadra te Ministarstvo znanosti, tehnologije i sporta, u okviru projekta ''Hrvatsko društvo: identitet, mobilnost i nove tehnologije'' (MZOŠ, 269-0762385-2380) voditeljice prof. dr. sc. Inge Tomić-Koludrović.

Knjigu ''Zadarska riva kao prostor urbanosti'' može se kupiti u Sveučilišnoj knjižari ''Citadela'' po cijeni od 150,00 kuna. Studenti i zaposlenici Sveučilišta u Zadru ostvaruju popust na kupnju.

Od 5. do 8. lipnja 2014. godine na Odjelu za germanistiku održan je međunarodni znanstveni skup pod nazivom Sprachliche Konstituierung der Identität durch Emotionalität (Jezično konstituiranje identiteta kroz emocionalnost) na kojemu su stručnjaci iz područja jezikoslovlja i znanosti o književnosti raspravljali o različitim aspektima emocionalnosti koja može pridonijeti stvaranju identiteta.

Održano je 20 izlaganja znanstvenika iz Njemačke, Španjolske, Austrije, Češke, Poljske i Hrvatske koji su obradili sljedeće teme: emocionalni identitet, emocionalnost u rječnicima, identitet u frazeologiji, emocionalno-lingvističku rekonstrukciju identiteta u tekstovima, subjektivnost, sredstva izražavanja evaluacije, prozodijska sredstva izražavanja emocionalnosti, emocionalnost i metaforu, identitet u nastavi stranih jezika i stvaranje identiteta u prijevodima i u novim medijima, religijski identitet i stvaranje identiteta u književnim djelima različitih razdoblja.

Počašćeni smo, što nam se za plenarno izlaganje odazvao prof. dr. Reinhard Fiehler s Instituta za njemački jezik (Institut für Deutsche Sprache) iz Mannheima, koji je cijelu svoju znanstvenu karijeru posvetio izučavanju komunikacije i emocija. Pored njega drag nam je gost bila i najpoznatija europska frazeologinja, dr. Elisabeth Piirainen, koja je vodila velike projekte o frazeologiji europskih jezika. U organizaciji i radu skupa pomogao nam je prof. dr. Sebastian Seyferth, njemački mediavist koji je obradio aspekt religijskoga identiteta. Treba istaknuti i da su u radu skupa kao izlagači sudjelovali kolege s nekoliko odjela našega Sveučilišta: Odjela za lingvistiku, Teološko-katehetskog odjela, Odjela za francuske i iberoromanske studije te Odjela za turizam i komunikacijske znanosti.

Otvaranje skupa uveličali su prigodnim govorima izv. prof. dr. Robert Bacalja, prorektor za studije i studijska pitanja, doc. dr. sc. Zaneta Sambunjak, pročelnica Odjela za germanistiku i doc. dr. sc. Anita Pavić Pintarić, voditeljica Priređivačkoga odbora skupa.

Ovaj skup uvelike je pridonio povezanosti Sveučilišta u Zadru i Odjela za germanistiku s najnovijim znanstvenoistraživačkim trendovima u Europi.

Prof. em. dr. sc. Dietmar Goltschnigg s Instituta za germanistiku Karl-Franzens Sveučilišta u Grazu održao je od 23. do 25. travnja 2014. u Austrijskoj knjižnici „Dr. Alois Mock“ radionicu na temu „Austrijalizacija svijeta – ‚radosna apokalipsa‘ i nostalgična utopija“.

Drugi Masterclass za solo-pjevače kojeg organizira Boris Martinović, bas bariton, u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, održat će se od 14. do 21. travnja 2014. od 15 do 19 sati u prizemlju zgrade Rektorata Sveučilišta u Zadru, Mihovila Pavlinovića b.b.

Prijave za sudjelovanje na masterclassu se mogu poslati najkasnije do 14. travnja 2014. na e-mail adrese: boris@boris-martinovich.com i loncharevich.d@gmail.com. Prijava mora sadržavati kraći životopis sudionika i ariju ili pjesmu za sudjelovanje.

Danas u 16.00 sati na Morskim orguljama održat će se radionica Valovi oko nas u suradnji sa nastavnicama i učenicima OŠ Šime Budinića i Bartula Kašića te Strukovne škole Vice Vlatković. Nastavnice će izvoditi zanimljive pokuse i demonstracije iz fizike na temu valova, zvuka i svjetlosti koji se mogu primijeniti i kod kuće: Kako natjerati vodu da skače?, Kako svirati pomoću slamki?, Kako skrenuti svjetlosnu zraku? Učenici i profesori strukovne škole Vice Vlatković prikazati će svoje solarne projekte i prezentirati njihov najnoviji solarni auto.

U utorak 08.04.2014., drugog dana Festivala znanosti, održana je radionica „Valovi u boci“ za djecu srednje i starije skupine DV „Kocka kockica“ u organizaciji Melite Mokos, dipl.ing. biol. i ekol. mora sa Pomorskog odjela Sveučilišta u Zadru.

Danas je Sveučilište u Zadru posjetio novi veleposlanik Japana u Republici Hrvatskoj, NJ. E. gosp. Keiji.Veleposlanik Ide je održao predavanje naslova Tradicija i suvremeni Japan u prepunoj Multimedijalnoj dvorani na Novom kampusu. U rektoratu Sveučilišta se sastao s rektorom i prorektorima prilikom čega je načelno dogovorena suradnja između našeg i nekog od japanskih sveučilišta.

Pročitaj više

Sveučilište u Zadru objavilo je krajem 2013. novu „otočnu“ znanstvenu monografiju. To je knjiga Veli Rat o istoimenom mjestu na Dugom otoku koja na multidisciplinaran način obrađuje spomenuto ali i susjedna dugootočka mjesta koja se ističu svojim geografskim položajem na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Dugog otoka, odnosno uz Maknare, dio Sedmovraća, koji stoljećima funkcionira kao ključna poveznica između zadarskog akvatorija i sjeverozapadnoga dijela Jadrana.
Zahvaljujući povoljnom geografskom položaju, velikoj horizontalnoj i vertikalnoj raščlanjenosti obalnoga krškog reljefa i bogatom živom svijetu otoka i pripadajućega mora čovjek je još od paleolitika nastanjivao, a od neolitika i postupno intenzivnije vrednovao taj prostor. Raznolika kulturna baština zoran je pokazatelj suodnosa čovjeka i prirode koji je u Velom Ratu pridonio oblikovanju dinamične otočne zajednice i specifičnoga kulturnog krajolika.
U monografiji su razmotreni brojni relevantni prirodoslovni, humanistički i društveni aspekti razvitka Velog Rata koji bi mogli pridonijeti osmišljavanju budućega prostornog uređenja te razmjerno male, ali u regionalnom i nacionalnom pogledu značajne otočne cjeline.
U izradi ove knjige sudjelovalo je trideset i osam autora iz petnaest znanstvenih, kulturnih i crkvenih ustanova iz Zadra, Zagreba, Šibenika i Murtera. Na temelju istraživanja prigodom kojih su mnogo pomogli stanovnici Velog Rata, Polja i Verone, priredili su ukupno trideset i četiri poglavlja na 822 stranice teksta s brojnim slikovnim i tabličnim prilozima. Knjigu su uredili Ante Uglešić i Josip Faričić.
Knjiga Veli Rat može se nabaviti u Sveučilišnoj knjižari Citadela. Cijena knjige je 300,00 kn.

Povodom otvorenja izložbe "Piri Reis – kartograf sultana Sulejmana Veličanstvenog" prorektor izv. prof. dr. sc. Leonardo Marušić zajedno s doc. dr. sc. Tomislavom Fabijanićem i doc. dr. sc. Irenom Radić Rossi, djelatnicima Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, ugostio je predsjednika Turske zaklade za podvodnu arheologiju (TINA) gospodina Oguza Aydemira i gospodina Alija Rıza Isipeka, kustosa navedene izložbe, koji je ujedno i član Turske zaklade za podvodnu arheologiju (TINA).

Razmatrana je mogućnost suradnje dviju ustanova na području podvodne arheologije, kao i općenito doprinosa tursko-hrvatskim znanstvenim i kulturnim vezama.