PROBLEMI POETIKE DOSTOJEVSKOGA / Mihail Bahtin, prevoditeljice Zdenka Matek Šmit i Eugenija Ćuto
Morepress
Prema riječima prevoditeljica Dostojevski je jedan od najvećih novatora na području umjetničke forme. Stvorio je, prema njihovom sudu, potpuno nov tip umjetničkoga mišljenja koji su uvjetno nazvale polifonijskim. Taj je tip umjetničkoga mišljenja našao svoj izraz u romanima Dostojevskoga, ali njegovo značenje prelazi granice isključivo romanesknoga stvaralaštva i tiče se nekih osnovnih načela europske estetike. Moguće je čak reći da je Dostojevski stvorio nov umjetnički model svijeta u kojem su se mnogi od osnovnih momenata stare umjetničke forme podvrgli korjenitom preoblikovanju. Zadatak ovog djela sastoji se upravo u tome da se teoretsko-literarnom analizom razotkrije to načelno novatorstvo Dostojevskoga.
KNJIŽEVNOST, UMJETNOST, KULTURA IZMEĐU DVIJU OBALA JADRANA V. / LETTERATURA, ARTE, CULTURA TRA LE DUE SPONDE DELL'ADRIATICO V / urednice Nedjeljka Balić-Nižić, Andrijana Jusup Magazin, Nives Zudič Antonič
Morepress
Zbornik Književnost, umjetnost, kultura između dviju obala Jadrana sadrži radove X. Međunarodnog znanstvenog skupa, održanog od 23. do 25. listopada 2014. godine u Zadru i Biogradu na Moru. Skupom je obilježena deseta godišnjica suradnje Sveučilišta u Zadru i Sveučilišta u Padovi te je posvećen inicijatorima navedene suradnje: profesorima Živku Nižiću i Giorgiu Ronconiju. I ovaj zbornik, kao i njegovi prethodnici, vješto izučava teme Jadrana, odnosno književno-kulturne i povijesne dodire dviju obala Jadrana što je od iznimnog znanstvenog i društveno-humanističkog značaja, posebno s obzirom na geo-strateške veze dvije obale, kao i cijelog Jadrana.
GOVORI GRADA ZADRA S RJEČNIKOM ROMANIZAMA U ZADARSKOM GOVORU / Irena Marković (suizdavač Hrvatska sveučilišna naklada)
Kako su govorili ili govore stariji govornici, a kako oni mlađi? Koliko se razlikuju? Koliki je utjecaj talijanskog/mletačkog/delmatskog na današnji govor Zadra? Autorica knjigu započinje povratkom u prošlost i prepoznavanjem raznih kulturno-povijesnih utjecaja na sam grad. Potom slijedi cijeli niz idioma koji su u prošlosti utjecali na govore grada Zadra uz prikaz njihovih jezičnih obilježja na svim jezičnim razinama. Iz prikupljenog korpusa dobivenog intervjuima autorica u rječniku donosi romanizme koji su se zadržali u govoru starije i mlađe generacije te na kraju nastoji definirati govor grada Zadra i njegov budući razvoj.
