U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u četvrtak, 26. ožujka održano je predstavljanje knjige autora prof. dr. sc. Stjepana Krasića ''Prag i Zadar: dva europska sveučilišna središta u XIV. stoljeću''.
Knjigu su predstavili recenzent prof. dr. sc. Vicko Kapitanović, urednik knjige prorektor prof. dr. sc. Josip Faričić i autor knjige prof. dr. sc. Stjepan Krasić.
Pozdravnu riječ održao je rektor prof. dr. sc. Ante Uglešić koji je kazao da je knjiga dokaz za ono što je Zadar značio u drugoj polovici 14. stoljeća, dokaz da je Zadar kolijevka znanja ne samo u Hrvatskoj nego i na jugoistoku Europe.
U knjizi ''Prag i Zadar: dva europska sveučilišna središta u XIV. stoljeću'' obrađuju se okolnosti nastanka, međusobni odnosi i važnost koju su imala sveučilišta u Pragu i Zadru u najranijem razdoblju njihove povijesti. Zato je upravo tim temama posvećena posebna pozornost. Ta su sveučilišta nastala kao plod nastojanja svojih osnivača ne samo da zadovolje svoje potrebe za visokoškolski obrazovanim ljudima nego i da nadoknade zaostatak koji ih je dijelio od drugih naprednih zemalja. Knjiga se sastoji od tri poglavlja. Prvo poglavlje odnosi se na sveučilišnu ''geografiju'' u Zapadnoj Europi u XIII. i XIV. stoljeću, drugo poglavlje nosi naslov „Prag – prvo sveučilišno središte u srednjoj Europi (1348.)“, a treće „Zadar – opće vrlo znamenito učilište'' (1396.). Knjiga je prevedena na engleski jezik tako da je svakome dostupna.
Recenzent prof. dr. sc. Vicko Kapitanović kazao je kako mu je čast predstaviti ovu knjigu i čestitao prof. dr. sc. Stjepanu Krasiću na tome što je njegov dugogodišnji rad urodio jednim lijepim plodom.
Urednik knjige prorektor prof. dr. sc. Josip Faričić istaknuo je kako mu je bila čast raditi na ovoj vrijednoj knjizi u kojoj je sustavno i vrlo jasno opisano visoko školstvo u Europi. Nada se da će knjiga naći svoj put koji će ''omekšati'' neka srca i pobuditi zanimanje u znanstvenim krugovima.
Stjepan Krasić rodio se 6. listopada 1938. u Čitluku kod Mostara. Aktualni je profesor povijesti na Međunarodnom sveučilištu Dubrovnik gdje mu je 2011. podijeljen naslov profesora emeritusa, a od 12. prosinca 2011. obnaša dužnost prorektora. Za svoj je rad primio tri nagrade za životno djelo među kojima i Nagradu grada Zadra i Dubrovačko-Neretvanske županije te 2005. počasni doktorat Sveučilišta u Zadru.
U istraživačkom radu Stjepan Krasić proučava različite aspekte društvenih, kulturnih i religioznih gibanja hrvatske povijesti, objavivši s tih područja 19 knjiga i oko 200 znanstvenih rasprava i članaka.
Naročito područje njegova zanimanja je povijest hrvatskoga visokog školstva i hrvatskog jezika.
Autor, kako sam kaže, želi ojačati interes hrvatske sveučilišne i šire javnosti za osvješćivanje stvarnih početaka akademskog života na povijesnome hrvatskom prostoru. Voljeti se može samo ono što je lijepo, vrijedno i važno. Takvo je upravo visoko školstvo koje je jedan od najljepših i najoriginalnijih plodova zapadnoeuropske civilizacije. Ono je obogatilo i preobrazilo geografsku kartu Europe, ali i samu Europu, pa i cijelo čovječanstvo.
U glazbenom dijelu nastupao je Hrvoje Marić, tenor klape Maslina.
Fotogalerija