Pavao Pavuša Vežić

 


prof. dr. sc. Pavao Pavuša Vežić
Zvanje: redoviti profesor u trajnom zvanju
Telefon (Fax): 023 200 761 (023 200 603)
E-mail: pavusa.vezic1@zd.t-com.hr
Bibliografija: Proširena bibliografija
  CROSBI
Izvodi kolegije: Hrvatska umjetnost ranog srednjeg vijeka

Zaštita spomenika kulture I.

Zaštita spomenika kulture II.
Konzultacije: četvrtak, 12.00-12.30 sati

 



Biografija


Rođen je 18. kolovoza 1947. godine u Makarskoj. Srednju građevinsko-tehničku školu – arhitektonski smjer pohađao je u Rijeci i završio je 1966. godine. Dvije godine potom, kao redoviti student, upisao studij povijesti umjetnosti ifilozofije na Filozofskome fakultetu u Zadru, gdje je diplomirao 1977. godine. Poslijediplomski studij Zaštite i revitalizacije graditeljskoga nasljeđa pohađao je u Splitu, a godine 1992. na Filozofskom fakultetu u Zadru obranio je magistarski rad pod naslovom "Rotonda Sv. Trojstva u sklopu episkopalnoga kompleksa u Zadru". Godine 1994. na istome fakultetu obranio je i doktorsku disertaciju pod naslovom "Episkopalni kompleks u Zadru". 

Godine 1968. zaposlio se u redovitom radnom odnosu u Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zadru. Tu je kao konzervator imao prilike sudjelovati u nizu manjih i većih konzervatorskih zahvata na povijesnim građevinama u Zadru i na zadarskom području. O nekima od njih objavio je stručne i znanstvene radove. Od 1995. godine započeo je honorarno surađivati i u nastavi na tadašnjem Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zadru Sveučilišta u Splitu (od 2002. godine Odjel za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru), gdje mu je povjeren kolegij Osnove arhitekture. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 1996., a u redovni radni odnos na Filozofskom fakultetu u Zadru stupio je 1999. godine. Na Sveučilištu u Zadru izabran je 2004. godine u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednoga, a 2009. u zvanje redovnog sveučilišnog profesora. 

Na Odjelu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, uz predmet Osnove arhitekture, predaje i kolegij Zaštitaspomenika kulture (kao predmete iz redovite nastave), a u okviru izborne nastave i teme iz povijesti antičkoga i srednjovjekovnog urbanizma (naslovljene zajedničkim imenom Grad i povijest). Predmet Osnove arhitekture uveden je u studij povijesti umjetnosti programom iz akademske godine 1995./1996. Teme iz povijesti urbanizma, pak, po prvi put se sustavno izučavaju na studiju povijesti umjetnosti u Zadru upravo kroz spomenutu izbornu nastavu. Za oba kolegija samostalno je izradio programe po kojima se i odvija nastava iz tih predmeta. U kolegij Zaštita spomenika kulture uveo je i terensku nastavu s obilaskom preparatorske radionice u Državnom arhivu u Zadru, konzervatorske radionice u Arheološkom muzeju u Zadru, restauratorske radionice pri Hrvatskom restauratorskom zavodu Ministarstva kulture Republike Hrvatske u Zadru, te konzervatorskih zahvata na povijesnim građevinama u Zadru koje vodi Konzervatorski odjel u Zadru, pri Upravi za kulturnu baštinu Ministarstva kulture Republike Hrvatske. 

Na poslijediplomskom studiju povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu držao je kolegij Renesansna arhitektura u Zadru, a na poslijediplomskom studiju Zaštite i revitalizacije graditeljskoga nasljeđa u Splitu, te na poslijediplomskom studiju Zaštite spomenika kulture na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, predavao je kolegij Zadarska iskustva u zaštiti graditeljskoga nasljeđa. Kao vanjski suradnik, dvije je akademske godine održavao nastavu na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Rijeci, i to iz kolegija Osnove arhitekture (ak. god. 2004./2005.), te Antički grad na tlu Istre i Dalmacije (ak. god. 2005./2006.).

Samostalno je objavio četiri knjige: Crkva Sv. Trojstva (Sv. Donata) u Zadru; Starokršćanska bazilika Sv. Stjepana (Crkva Sv. Šime) u Zadru; Sveti Donat – rotonda Sv. Trojstva u Zadru; Zadar na pragu kršćanstva – arhitektura ranoga kršćanstva u Zadru i na zadarskome području; a u koautorstvu s doc. dr. sc. Milenkom Lončarom predao je u tisak i petu knjigu pod naslovom Ciboriji ranoga srednjeg vijeka na tlu Istre i Dalmacije. Objavio je pedesetak znanstvenih i četrdesetak stručnih radova. 

Bio je suradnik na znanstvenom projektu Zadarska regija od kasne antike do renesanse – povijest, umjetnost, književnost (1996.-2002.), koga je vodio prof. dr. sc. Emil Hilje. Kao glavni istraživač vodio je znanstveni projekt Episkopalni kompleks u antičkome gradu na tlu Istre i Dalmacije (2002.-2006.), a trenutno vodi projekt Ranokršćanska arhitektura i skulptura u Istri i Dalmaciji. Kao recenzent ocijenio je dva znanstveno-istraživačka projekta. 

U mandatu od 2001. do 2003. godine bio je predstojnik Odsjeka za povijest umjetnosti na Filozofskome fakultetu u Zadru Sveučilišta u Splitu, a u tekućem mandatu obnaša dužnost pročelnika Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru. Član je redakcije časopisa Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, Društva konzervatora Hrvatske, teDruštva povjesničara umjetnosti Hrvatske. Surađuje na domaćim znanstvenim simpozijima i stručnim skupovima, a posebno na onima u organizaciji Međunarodnog istraživačkog centra za kasnu antiku i rani srednji vijek u Motovunu, Međunarodnog istraživačkog centra za arheologiju u Medulinu, te Danima Cvita Fiskovića u Orebićima. Članke objavljuje ponajviše u sljedećim časopisima: Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, Hortus Artium Medievalium, Histria Antiqua, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, Peristil, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji i Diadora; ali i u ostalim zbornicima s kulturnohistorijskom tematikom.