OKRUGLI STOL Franz von Suppè – baština kao kulturni potencijal

OKRUGLI STOL Franz von Suppè – baština kao kulturni potencijal

OKRUGLI STOL

Franz von Suppè – baština kao kulturni potencijal

15. studenog 2019., 15h

Zadar, Sveučilište u Zadru – Austrijska knjižnica dr. Alois Mock Trg kneza Višeslava 9 (Relja)

 

Povodom 200. obljetnice rođenja najznačajnijega predstavnika bečke operete, skladatelja i dirigenta Franza von Suppèa, Odjel za etnologiju i antropologiju i Odjel za germanistiku organiziraju Okrugli stol pod nazivom „Franz von Suppè – baština kao kulturni potencijal“.

Svjetski poznati skladatelj Franz von Suppè (Split, 1819. - Beč, 1895.) svoje je djetinjstvo proveo u Zadru gdje je dobio prvu glazbenu poduku te skladao svoja prva djela. Kasnije, kao zreli i priznati umjetnik često je navraćao u Zadar, ali i pomagao rad Zadarske filharmonije poklanjajući joj vlastite i tuđe partiture.

Obilježavanje Suppèove obljetnice od višestruke je važnosti za Zadar i Hrvatsku. Prije svega, želi se odati počast umjetniku koji je promovirao dalmatinske korijene u svijetu, pomagao rad hrvatskih kolega u Beču (Ivan Zajc), ali i zadarskih kolega u Zadru, te podupirao djelovanje jednoga lokalnog, ali izuzetno vrijednog glazbenog društva – Zadarske filharmonije.

Nizom muzikoloških predavanja nastojat će se napokon ispraviti dosadašnje krive navode u gotovo svim svjetskim enciklopedijama i leksikonima, upozoriti na nekoliko vrijednih Suppèovih djela koja se čuvaju u zadarskom Državnom arhivu, te progovoriti o recepciji njegovih djela na hrvatskome tlu.

Progovaranje o svjetski poznatom glazbeniku koji je svoja prva djela skladao upravo u Zadru, a o kojem lokalna zajednica uglavnom ne zna ništa, te postavljanje Suppèove spomen ploče (koje će uslijediti nakon nekoliko dana) prilika je za promišljanje o zastupljenosti, promociji i potencijalu glazbene te općenito povijesne i kulturne baštine u okviru kreiranja lokalnoga javnoga prostora i identiteta.

Cilj ovoga Okruglog stola je kroz primjere dobre prakse u području povijesti umjetnosti, u lokalnoj i široj zajednici, uputiti na razmišljanja o dosadašnjim, ali i novim te inovativnim prezentiranjima kulturne baštine, a u svrhu njezine bolje vidljivosti. Naime, 'vidljivija' baština (spomenici, spomen ploče, umjetničke instalacije, umjetničke rute, popularna pripovijedanja, 3D animacije i sl.) pridonijela bi educiranju i osvještavanju prvenstveno lokalne zajednice o vlastitom kulturnom identitetu, a neposredno i utrla put za jasniji/specifičniji razvojni put turističke ponude.