Životopis

Vesna Grahovac-Pražić

Rođena je u Gospiću 1955. godine, gdje završava osnovnu školu i gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je na studiju Jugoslavenskih jezika i književnosti i Komparativne književnosti. Radila je kao profesor hrvatskoga jezika i književnosti u srednjoj školi u Gospiću, a od 1996. godine zaposlena na učiteljskom studiju u Gospiću. Doktorsku disertaciju pod naslovom Udžbenički diskurs u hrvatskim dopreporodnim gramatikama obranila je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i stekla znanstveni stupanj doktora znanosti iz područja humanističke znanosti, polja filologija, grane kroatistika. Na učiteljskom studiju je obavljala dužnost prodekana za nastavu, prodekana za razvoj, prodekana za studij u Gospiću, pročelnice Odjela za nastavničke studije i zamjenice pročelnice. Sudjeluje u organizaciji skupova, izlaže na skupovima u zemlji i inozemstvu, recenzira, suradnik je u znanstvenim i stručnim projektima, drži javna predavanja, član je uredništva časopisa i zbornika, član strukovnih udruga i osmislila kolegije iz područja metodike i povijesti jezika u novom studijskom programu Sveučilišta u Zadru. U statusu suradnika bila je na znanstvenim projektima Povijest hrvatske sintakse (nositelj: Diana Stolac) i Jezično-likovni standardi u početnom čitanju i pisanju na hrvatskom jeziku (nositelj: Ante Bežen). Vanjska je suradnica potpore Sveučilišta u Rijeci na projektu Hrvatska pisana baština od 17. do 19. stoljeća (nositelj: Diana Stolac). Članica je projektnog tima europskog projekta Italy-Croatia EXCOVER-Promotion and valorisation of little or unknown inland places of the Adriatic čiji je jedan od nositelja Sveučilište u Zadru. Objavila je 3 knjige i preko 50 radova u različitim časopisima, serijskim publikacijama i zbornicima, i nekoliko poglavlja u knjigama iz područja hrvatskoga jezika, metodike hrvatskoga jezika i književnosti te ličke zavičajnosti. U znanstveno-nastavno zvanje izvanredne profesorice izabrana je 2018. godine

 

  1. Tragom ličke zavičajnosti, Državni arhiv u Gospiću, 2012. (suautor S. Vrcić-Mataija)
  2. Šime Starčević, od riči do ričoslovja, 2015., Državni arhiv u Gospiću, Gospić, (suautor Diana Stolac)
  3. Udžbenički diskurs u rukopisnoj ostavštini Šime Starčevića, Šime Starčević i hrvatska kultura u 19. stoljeću, Sveučilište u Zadru, Odjel za nastavničke studije u Gospiću, Zadar-Gospić, 2014., 137-152.
  4. Dobri duh Gospića, Život i djelo Manje Kovačević i njezin rod Frkovića, 2016., Ogranak Matice hrvatske u Gospiću, Stajer-graf, Gospić-Zagreb, (suautor Ante Bežen)
  5. Razvoj govora učenika od prvog do četvrtog razreda osnovne škole u hrvatskom jeziku, Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje,Vol.18; No.1/2016., 177-200.

 

 Crosbi