U petak 18. svibnja s početkom u 18 sati u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar Suzana Kunac (Peta disciplina – obrt za znanstvene i tehničke usluge i savjetovanje) i Sara Lalić (Centar za mirovne studije) održat će javno predavanje pod naslovom „Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: istraživanje baznih podataka“. Predavanje se održava u sklopu ciklusa javnih predavanja i diskusija „Javna sociologija“ u organizaciji Odjela za sociologiju.

-----------------------------------------

U društvenim se istraživanjima sve više pažnje poklanja strategijama za istraživanje teško dostupnih populacija, u koje se ubrajaju i etničke manjine, posebice romska. Definicija populacije, mobilnost njezinih članova, nemogućnost identifikacije lokacija i teškoće u pristupu potencijalnim sudionicima istraživanja samo su neki od izazova s kojima se istraživači susreću i za njih razvijaju specifične strategije.

U uvodnom dijelu izlaganja reći ćemo nešto o metodologiji istraživanja provedenog u sklopu projekta „Prikupljanje i praćenje baznih podataka za učinkovitu provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma“ tijekom 2017. godine, koji su provele tvrtka Ecorys Hrvatska i Centar za mirovne studije s vanjskim suradnicima za Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Svrha istraživanja bila je prikupiti bazne podatke za praćenje mjera nacionalne politike za uključivanje višestruko marginalizirane romske nacionalne manjine (RNM) u sve sfere društva. Istraživanje je provedeno složenom, mješovitom metodologijom koja je uključivala različite kvalitativne i kvantitativne istraživačke metode.

U nastavku ćemo prikazati dobivene rezultate koji su publicirani u knjizi Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: istraživanje baznih podataka (Kunac, Klasnić i Lalić, 2018.). Rezultati pokazuju da je romsko stanovništvo po svojoj obrazovnoj strukturi, pozicijama na tržištu rada, visokoj razini rizika od siromaštva, lošim životnim (stambenim) uvjetima i s njima povezanim zdravstvenim problemima i smrtnosti značajno ispod prosjeka većinskoga stanovništva. Primjerice, 69 % romske djece u dobi od tri do šest godina ne pohađa ni dječji vrtić ni predškolu, a tek 31 % mladih u dobi od 15 do 18 godina pohađa srednju školu, dok je broj pripadnika romske nacionalne manjine koji pohađaju ili su završili visoko obrazovanje izrazito malen. Zbog lošije obrazovne strukture, ali i zbog predrasuda i diskriminacije u području rada i zapošljavanja, pripadnici romske nacionalne manjine ubrajaju se u teže zapošljive osobe pa je tek 18,7 % Roma zaposleno. Istraživanje je pokazalo i da 81,2 % djece u dobi do 15 godina živi u riziku od siromaštva. Materijalna deprivacija i siromaštvo romske populacije izravno su povezani sa socijalnim odrednicama zdravlja, a velik dio Roma živi u neprimjernim životnim uvjetima. Sve navedeno zasigurno predstavlja izazov kako za integraciju romske nacionalne manjine tako i za hrvatsko društvo u cjelini.