Acta Iadertina

ACTA IADERTINA ČASOPIS ODJELA ZA FILOZOFIJU, ODJELA ZA PEDAGOGIJU I ODJELA ZA SOCIOLOGIJU

Upute autorima

1. Poželjni opseg znanstvenih i stručnih radova (uključujući i sažetak, bibliografiju i mjesta za tablične/grafičke priloge) iznosi između jednog i dva autorska arka (od 16 do 32 tipkane stranice). U dogovoru s glavnim i odgovornim urednikom opseg članak smije biti i veći.
2. Na prvoj stranici rada treba pisati naslov rada ispisan velikim slovima, ime(na) i prezime(na) autora i naziv ustanove i odjela na kojem je (su) autor(i) zaposlen(i).
3. Autorima se preporučuje da pri upućivanju na tuđe tekstove, kao i pri njihovom citiranju, radi ekonomičnosti i preglednosti koriste sljedeći model:
Izvor treba navesti u tekstu, a ne u bilješkama. Referenca se stavlja u zagrade i sadrži prezime autora, godinu izdanja i, ako je riječ o citatu, broj stranice, npr. (Rawls, 1971) ili (Rawls, 1971: 136). Ako rad ima dva autora, treba navesti oba, npr. (Horkheimer i Adorno, 1989). U slučaju zajedničkog rada trojice ili više autora koristi se i oblik "i suradnici", npr. (Prelog i sur., 1979). Sve reference u tekstu navode se kao i prvi put, odnosno ne koriste se oblici poput "ibid.", "op. cit." i slično.
Navode i bibliografske podatke valja pisati na sljedeći način:
Iza svakog navoda, koji mora biti označen navodnim znacima ("navod", "navod" ili "navod"), treba doći u zagradi kratka bibliografska bilješka. Na primjer: "To znači da su istina i neistina u mišljenju,..." (Bošnjak, 1996: 9).
Ako unutar navoda treba nešto ponovno označiti navodnicima, onda oni trebaju biti jednostruki (‚unutrašnji navod‘, ‘unutrašnji navod’, 'unutrašnji navod').
Autorima se sugerira da bilješke (fusnote) isključivo koriste za dodatna objašnjenja i komentare uz osnovni tekst, a ne za bibliografske podatke.
4. U popisu literature (bibilografiji), koji se navodi na kraju rada, u dvostrukom proredu kao i glavni tekst, treba navesti pune podatke o svim djelima koja se spominju u referencama. Radovi se navode abecednim redom prema prezimenima autora i kronološkim redom za radove istog autora. Ukoliko se navodi više radova istog autora koji imaju istu godinu izdanja, treba ih razlikovati slovima (a, b, c, itd.) iza godine izdanja. U slučaju zajedničkog rada više autora, u popisu literature se ne koristi oblik "i suradnici", nego se navode svi autori. Popis literature treba izraditi prema dolje navedenim primjerima:
- knjiga
Bošnjak, B. (1996) Filozofija istine, Zagreb, Hrvatsko filozofsko društvo.
- članak u časopisu
Despot, B. (1992) Agresivnost europske filozofije slobode u Hegelovoj filozofiji prava, Metodički ogledi, Zagreb, god. 3, sv. 2 (5), str. 29-39.
- rad u zborniku
Kardum, I. (2004) Evolucijski pristup u psihologiji ličnosti. U: Hrgović, J. i Polšek, D. (ur.), Evolucija društvenosti, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk, str. 129-143.
- www izvori
Ime(na) autora (ako je/su poznata), naslov dokumenta, datum nastanka (ako se razlikuje od datuma pristupa izvoru), naslov potpunog djela (kurziv), potpuna http adresa, datum pristupa dokumentu
- članak u elektroničkom časopisu
Stojanovski J. Croatian libreries : the war is behind us what brings the future? Ariadne. The Web version (1996), 5.
URL: http://www.ukoln.ac.uk/ariadne/issue6.
- tekst na web stranici
Burka, Lauren P. A hypertext history of multi-user dimension. The MUDdex.1993. URL: http://www.apocalypse.org/pub/u/lpd/muddex/essay/.
5. Uz svaki primjerak teksta treba priložiti SAŽETAK na hrvatskom i SUMMARY na engleskom jeziku (ili nekom drugom svjetskom jeziku). Sažetak treba iznositi između 15 do 20 redaka te treba upućivati na svrhu rada, upotrijebljenu metodologiju, najvažnije rezultate i zaključak. Sažetak se prilaže na posebnom listu s naslovom rada, imenom i prezimenom autora, nazivom institucije i odjela u kojem radi s oznakom "Sažetak". Na kraju sažetka, pod oznakom KLJUČNE RIJEČI (KEY WORDS) treba abecednim redom navesti najvažnije termine i pojmove o kojima se raspravlja u članku.