aktualni projekti

Međunarodni projekt Općeslavenski lingvistički atlas (OLA) i Europski lingvistički atlas (ALE), prijavljen je pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, a financira ga Hrvatska zaklada za znanost. Voditelj projekta je akademik Ranko Matasović, a izv. prof. dr. sc. Dunja Brozović Rončević je podvoditeljica projekta za Europski lingvistički atlas (Atlas Linguarum Europae). Na projektu koji se bavi lingvističkom geografijom sudjeluju sve europske zemlje. Poveznica: http://ola-ale.hazu.hr/

Kao stručna suradnica na projektu je od 2015. zaposlena Ivana Štokov u okviru Projekta razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti koji također financira Hrvatska zaklada za znanost. Temeljna je zadaća toga projekta etnografska kartografija i rad na etnojezičnim atlasima.


Izv. prof. dr. sc. Dunja Brozović Rončević suradnica je i na projektu Dokumentacija i interpretacija najstarijih razdoblja hrvatskoga jezika (DOCINEC) voditelja dr. sc. Amira Kapetanovića. Projekt je prijavljen pri Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a financira ga Hrvatska zaklada za znanost.


Odjel za etnologiju i antropologiju nositelj je programa Ministarstva kulture Republike Hrvatske pod naslovom Mirila Zadarske županije: nematerijalna kulturna baština pod vodstvom doc. dr. sc. Marija Katića. Program se ostvario u suradnji sa Zavičajnim muzejom Benkovac, POU Zavičajni muzej Obrovac i Konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture u Zadru. Riječ je o programu koji za cilj ima evidentirati lokalitete mirila na području Zadarske županije.

Završeni Projekti

Projekt Onomastička i etimologijska istraživanja hrvatskoga jezika pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, voditelj dr. sc. Dunje Brozović Rončević. Projekt je aktivan od 2007. godine, a prijavljen je pri Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Sažetak projekta: Sustavna obradba i raščlamba hrvatske imenske baštine jednim je od bitnih preduvjeta za sva jezičnopovijesna istraživanja. Imena, u prvome toponimi najstariji su hrvatski jezični spomenici i neprijeporni svjedoci hrvatske prisutnosti na prostorima koje Hrvati i danas nastanjuju. Fonetske prilagodbe imena upozoravaju na najstarije mijene hrvatskoga jezika s obzirom na doba njihova nastanka i okružje rasprostranjenosti. Imena svojim likovima i sadržajem izravno svjedoče o iznimno kompleksnoj stratifikaciji hrvatskoga prostora koji je stoljećima bivao izložen etnojezičnim nadslojavanjima. Upravo se preko toponima bjelodano iščitavaju doticaji i prožimanja mnogobrojnih jezika i kultura koji su tijekom stoljeća supostojali na hrvatskome povijesnome tlu. Jezičnom se analizom likova imena i tumačenjem njihova podrijetla i značenja dolazi do preciznih spoznaja o etnojezičnoj pripadnosti stanovništva koje je boravilo na pojedinim hrvatskim prostorima i za ona povijesna razdoblja za koja nemamo pisanih ili drugih materijalnih pokazatelja. Onomastička su istraživanja uvijek i nužno interdisciplinarna te stoga i pristup obradbi toponimijske građe mora biti interdisciplinarnim. Uz nužno poznavanje poredbenoga jezikoslovlja, hrvatske jezične povijesti i dijalektologije, tu se u prvome redu podrazumijeva kontinuirana suradnja s povjesničarima, geografima i etnolozima jer motivi nastanka imena (etiologija) svjedoci su svjetonazora puka koji je ta imena stvarao i pridruživao ih probranim zemljopisnim sadržajima. Istraživanja u okviru ovoga projekta usredotočena su na stvaranje onomastičkih baza podataka te tumačenje i analizu imena kao temeljnih jezičnih spomenika i autentičnih svjedoka materijalne i duhovne kulture Hrvata i naroda s kojima su Hrvati bili u jezičnom, biološkom te pravnom i gospodarskom doticaju od doseobe do danas. Do sada prikupljeni imenski podatci nadopunjavat će se imenskom građom prikupljenom na terenskim istraživanjima. S obzirom na to da je riječ o temeljnome, dugoročnom istraživanju kojim je obuhvaćena cjelovita hrvatska antroponimija i toponimija, projekt je usmjeren na izradbu leksikografskih opisa hrvatskih onima te etimološkoga rječnika hrvatskoga jezika. Onomastički segment ovoga projekta djelomice se odvijao u suradnji s Centrom za jadranska onomastička istraživanja koji je prvi znanstveno-istraživački centar utemeljen pri zadarskome sveučilištu. Od svojega utemeljenja 2003. godine do danas, u sklopu projekta „Adriatica onomastica“ obavljeno je šest interdisciplinarnih istraživanja hrvatskih otoka.

Znanstvena bibliografija: http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_proj=212-2120920-0921&print=true


Projekt Kulturni i jezični kontekst kao odrednice za stvaranje identiteta pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, voditelj dr. sc. Goran Pavel Šantek. Projekt je aktivan od 2007. godine. Od 2009. godine dr. sc. Goran Pavel Šantek nije zaposlenik Odjela za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zadru, ali projekt se i dalje vodi kao projekt Sveučilišta u Zadru, a jedan je od projekata u sklopu znanstvenoga programa „Hrvatska jezična riznica“ koji pri MZOS-u vodi dr. sc. Dunja Brozović Rončević. Na projektu su sudjelovali i sudjeluju djelatnici Odjela: dr. sc. Jadran Kale i dr. sc. Olga Supek.

Sažetak projekta: Polazište je ovoga etnološkoga projekta etnografskim istraživanjima otkrivena i antropološkim razmatranjima potvrđena spoznaja da etničke skupine prilikom intenziviranja susreta s drugim skupinama i/ili integriranja u veće društvene i/ili kulturne cjeline osnažuju markere vlastitoga identiteta i potrebu za njime. Hipoteza je projekta da će se isto dogoditi i s hrvatskim nacionalnim identitetom, odnosno da će se intenziviranjem kontakata s Europskom unijom i izglednom integracijom Republike Hrvatske u nju potreba hrvatske države i njezinih građana za vlastitim nacionalnim identitetom povećavati. Cilj je ovoga projekta istražiti različite načine na koje će se pojedini elementi hrvatske tradicijske kulture, kao dio simboličke baštine Hrvata, zajedno s nazivljem i diskurzivnim praksama koje ih prate koristiti pri izražavanju i oblikovanju hrvatskoga nacionalnoga identiteta, upravo u razdoblju u kojemu se pretpostavlja da će se potreba za nacionalnim identitetom povećavati. Kako je ovo etnološki projekt on se u metodološkome i epistemološkome smislu oslanja na znanstvene postavke etnologije, što znači da će se do podataka ili istraživačke građe dolaziti empirijskim istraživanjem na terenu i da će se zaključci izvoditi poredbom dobivene građe s onom otprije poznatom etnolozima te njezinim sagledavanjem, interpretacijom i analizom u odnosu na općenitije etnološke i socijalno ili kulturno antropološke teorije. Empirijsko istraživanje bit će i mjesto provjere projektnih postavki te etnoloških teorija općenito. Istraživanje načina na koje se pojedine specifičnosti hrvatske tradicijske kulture, zajedno s nazivljem i jezičnim praksama koje ih prate, koriste za izražavanje i oblikovanje identiteta hrvatske nacije smatra se važnim poradi etnološki utemeljene pretpostavke o skorašnjem povećanju potrebe hrvatske države i njezinih građana za vlastitim nacionalnim identitetom. Projekt, osim toga, svoju zadaću vidi i u prikupljanju i obradi građe o hrvatskoj tradicijskoj kulturi i nazivlju, što je još jedan način pridonošenja poznavanju i očuvanju hrvatskoga nacionalnoga identiteta i kulturne baštine te njihovim budućim istraživanjima. Projekt je tako u skladu s dugoročnim i kratkoročnim strateškim pravcima istraživanja u Republici Hrvatskoj za humanističke znanosti.

Znanstvena bibliografija: http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_proj=269-2120920-0802&print=true