Doc. dr. sc. Ante Periša Minimize

ante2.jpg

Odjel za kroatistiku i slavistiku

Sveučilišta u Zadru

 Konzultacije utorkom od 12 do 14 sati ili na e-mail.

 Telefon: 023/ 200 504; Mobitel: 098 838 071; E-mail: anperisa@unizd.hr

 Predaje sljedeće predmete:

Uvod u teoriju jezika

Estetika

Filozofija jezika 

Metafora – filozofski aspekti

(Ovdje možete preuzeti upute za izradu seminarskih radova!)

 Također u sklopu poslijediplomskog programa «Kršćanstvo i suvremena kultura» na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu predaje kolegij «Govor o neizrecivom kod Jaspersa i Wittgensteina».

 Ante Periša (broj u Upisniku znanstvenih djelatnika 233034) rođen 1971. u Krkoviću kod Šibenika. Nakon završene osmogodišnje škole (1986.) pohađao je Franjevačku klasičnu gimnaziju u Sinju i maturirao 1990. Dodiplomski filozofsko-teološki studij završio je diplomiravši 1996. na KBF-u u Zagrebu radom "Problem vremena u filozofiji i suvremenoj fizici". Od jeseni 1997. upisao je daljnji studij filozofije na Filozofskom fakultetu DI u Zagrebu i paralelno radio kao srednjoškolski profesor u Zagrebu.

Od svibnja 1998. zaposlen je na Filozofskom fakultetu u Zadru.
Doktorski studij završio na Sveučilištu u Beču (1998.-2002.) gdje je 2002. obranio disertaciju pod naslovom "Philosophie und Grenzen der Sprache. Jaspers' Denken des Unsagbaren und ein Vergleich mit dem frühen Wittgenstein" (Filozofija i granice jezika. Jaspersovo mišljenje neizrecivog i usporedba s ranim Wittgensteinom).
Od 1998. do 2009. radi na znanstveno-istraživačkim projektima na Sveučilištu u Zadru:
1998. - 2002.: „Hrvatsko pravno nazivlje“, glavni istraživač prof. dr. Mile Mamić
2002. – 2006.: „Teorija filozofijske ironije“, glavni istraživač prof. dr. Jure Zovko

2006. – 2009.: „Filozofijsko značenje kulture i kulturnog identiteta“ glavni istraživač prof. dr. Jure Zovko

 - Od 2001. u listopadu svake godine filozofskim referatima sudjeluje na međunarodnim simpozijima IUC-a (Inter-University Centre) u Dubrovniku na temu " Mitteleuropa heute: Neue Entwicklungen in Philosophie, Kultur, Politik", gdje je do sada držao referate:

. . .

2004.    Filozofija i granice znanosti,
2005.     Humanizam i sloboda kod K. Jaspersa,
2006.     Problematika religije danas u Hrvatskoj: prijelaz od „moderne“ na „postmodernu“ religioznost,
2007.    Kontekstualnost kod ranog WIttgensteina
2008.    Zur Kommunikation zwischen den Mitteleuropäischen Lebensformen
2009.      Lebensformen, Bezugssysteme und Wissen

- Jedan je od inicijatora i osnivača filozofske udruge za svekolika filozofska istraživanja pod nazivom "Hegelovo društvo" (osnovano 2003.).
- Više godina sudjeluje u organizaciji i radu međunarodnog simpozija „Verstehen und Auslegen“ (Razumijevanje i tumačenje) koji se tradicionalno održava u Zadru početkom rujna svake godine.  
- Objavio je i knjigu filozofsko-društveno-teoloških eseja o aktualnim temama povremeno objavljivanih tijekom nekoliko godina u tjedniku: „Hrvatski list“, pod nazivom:
Putokaz kroz hrvatske svjetove“, u biblioteci: Ravnokotarski cvit, Lepuri-Split, 2007.

 
Knjige i znanstveni radovi (popis i sažeci)

a) knjige
 
1) Philosophie und die Grenzen der Sprache. Jaspers Denken des Unsagbaren und ein Vergleich mit dem frühen Wittgenstein. Doktorski rad.
    Rad je podijeljen u tri glavna dijela U prvom dijelu prikazano je Jaspersovo učenje o transcendentom, u drugom podjela zbilje na izrecivo i neizrecivo kod ranog Wittgensteina, a u trećem dijelu prikazane su najvažnije točke u kojima se ispod površine pokazuju značajne podudarnosti između mišljenja Ludwiga Wittgensteina i Karla Jaspersa s obzirom na mogućnosti i načine govora o neizrecivom.
 
2) Neizrecivo kod Jaspersa i Wittgensteina, Hegelovo društvo, Zadar, 2010.
    Ova knjiga je napravljena na bazi doktorskog rada. Tema u bitnome ostaje kao u disertaciji, ali je tekst znatno modificiran. Ubačeni su neki novi podaci i konzultirane još neke studije. Neke teme su skraćene, druge proširene, a obrađeni su i neki novi naslovi koji nisu bili navođeni u disertaciji. Tema je, dakle, istraživanje mogućnosti govora o neizrecivom kod Jaspersa, potom kod ranog Wittgensteina i na koncu usporedba najvažnijih podudarnosti kod ta dva mislitelja s obzirom na ovu tematiku.  Više http://www.hegelovo-drustvo.hr/vijesti/neizrecivo-knjiga.htm
   
3) M. Flatscher, C. Hornstein-Tomić, A. Periša, H. Riefenthaler (urednici): Zur Relevanz mitteleuropäischer Identität, Lang Verlag, 2010.
Riječ je o zborniku radova s međunarodnog simpozija održanog 2008. u IUC u Dubrovniku. Tema simpozija je bila: „O važnosti srednjeeuropskog identiteta“.

b) radovi u znanstvenim časopisima s međunarodnom recenzijom:

1) Philosophie als Lehre oder Tatigkeit? u: Erwin Hufnagel/Jure Zovko (ur.): Toleranz, Pluralismus, Lebenswelt, Studia hermeneutica, ParErga, Berlin 2004., str. 163-172.
   U ovom članku pokušava se odgovoriti na pitanje: Je li filozofija nauk ili aktivnost? Samo ukoliko je filozofija nauk, samo utoliko se može dalje posredovati i biti sastavni dio našeg obrazovanja. No, u svojoj biti (čak i gledano etimološki) ona se ipak ne može shvatiti kao neki zatvoreni sustav. Budući da filozofija nije samo znanost u užem smislu, nego u sebi uključuje i druge dimenzije (kao npr. život, vjeru, etiku i sl.), ona bi barem jednim svojim dijelom prije svega morala biti aktivnost. Ovaj rad pokazuje kako se u tom zaključku – iako na prvi pogled ne izgleda tako – podudara mišljenje Karla Jaspersa s mišljenjem Ludwiga Wittgensteina.

2) Poteškoće i mogućnosti govora o etičkom kod ranog Wittgensteina, CuS XLI/1, Split 2006, str. 82-95.
   U ovom radu raspravlja se o problemu (ne)izrecivosti etičkoga kod ranog Wittgensteina. Njegovim, moglo bi se reći, previše suženim kriterijem smislenosti sve filozofske rečenice postaju nesmislene, čime je sav govor o izvorno filozofskim pitanjima i problemima osuđen na šutnju. No, i unatoč tomu Wittgenstein je u svojemu Traktatu donio i nekoliko „etičkih“ rečenica, zbog čega se postavlja pitanje: Je li on time prekršio granice jezika koje je sam utvrdio, odnosno može li se i kako na način mišljenja navlastit Traktatu može govoriti o etičkom? Ovaj rad pokušaj je odgovora na to teško pitanje.

3) Wittgensteinov govor o metafizičkom u svjetlu kontekstualnosti,  CuS 2007/1, Split 2007., str. 138-154.    
   «Kasni» Wittgenstein u igru uvodi pojmove koji nastoje pomoću kontekstualnosti što bolje shvatiti jezik i zbilju: jezična igra, životna forma i slika svijeta. U ovom članku analizira se problem kontekstualnosti već u Wittgensteinovoj ranoj fazi (Traktat), a potom osobito u kasnoj. Na koncu se donose zaključci koji iz Wittgensteinova poimanja jezika i zbilje proizlaze kad je riječ o problemu govora o metafizičkom te se ukazuje na mogućnosti koje se otvaraju na temelju ovog shvaćanja jezika i zbilje.

c) radovi u Zborniku s međunarodnog simpozija
   
- Zur Kommunikation im Pluralismus der mitteleuropäischen Lebensformen, u: Zur Relevanz mitteleuropäischer Identität, (Hg. von M. Flatscher, C. Hornstein-Tomić, A. Periša, H. Riefenthaler),  Lang Verlag, 2010.
   Tema ovog rada jest komunikacija između životnih forma. Rad polazi od onoga što se o životnim formama direktno ili indirektno (iz konteksta) nalazi u djelima kasnog Wittgensteina. Problem je što Wittgenstein taj termin nigdje precizno ne definira, tako da se otvaraju mogućnosti za različita tumačenja. Autor ovog rada zastupa tezu i iznosi argumente da postoji mnoštvo manjih ili većih, užih ili širih životnih forma koje se često preklapaju te da su one nejezična podloga u kojoj se formiraju određene konkretne jezične igre ili jedan konkretan jezik. Upravo zbog toga osim poznavanja jezika za međusobno razumijevanje neophodno je i poznavanje životne forme. Štoviše, autor članka smatra da je nemoguće uopće poznavati neki jezik bez barem minimalnog poznavanja životne forme koja stoji u njegovoj podlozi. No, za poznavanje tuđe (posve druge) životne forme potrebna je “širina duše”, otvorenost prema drugima i osvješćivanje granica vlastite životne forme.

d) radovi u časopisu za filozofiju
 
 - Humanizam i sloboda kod Karla Jaspersa, Scopus, Vol. XII, br. 25, 2012. 
   U ovom radu autor prikazuje međuovisnost humanizma i slobode kod Karla Jaspersa. Ukratko se može reći da humanizam u najširem smislu živi od slobode. On ne može postojati bez slobode, ali ona je ujedno i njegov konačni cilj. Humanizam s jedne strane pretpostavlja slobodu, ali je s druge strane i sredstvo za ostvarenje nutarnje slobode i neovisnosti.

Stručne recenzije:
Ante, Periša: Stjepan Zimmermann: Jaspersov egzistencijalizam, Prolegomena, god. 3, br. 2, Zagreb, 2004., str. 213-216.
Riječ je o recenziji knjige Stjepana Zimmermanna: Jaspersov egzistencijalizam, koju su iz njegove ostavštine izdali HAZU i KBF. Zimmermann stoji na skolastičkim pozicijama i nastoji dokazati da se o Bogu može imati jasno znanje i spoznaja, te kritizira Jaspersovu poziciju agnosticizma - kako to Zimmermann naziva - prema tim pitanjima.

Prevodio (uglavnom s njemačkog jezika) teološke i filozofske tekstove i knjige, od kojih izdvaja sljedeće stručne prijevode:

Knjige:
1) Kunzman/Burkard/Wiedmann: Atlas filozofije, Golden marketing Zagreb 2001.
2) Ludwig Wittgenstein: O izvjesnosti, Nakladni zavod Globus, Zagreb 2007.

itd.

Članke/studije:
1) G.W.F. Hegel: Estetika, u: Jure Zovko (ur.): Klasici hermeneutike, Biblioteka Speculatio 1, Hegelovo društvo, Zadar 2005. str. 106-118.
2) Joachim Ritter: Zadaća duhovnih znanosti u modernom društvu, u: Isto, str. 236-263.
3) Klaus Dethloff, Elementi židovske filozofije nakon holokausta, u: Klaus Dethloff, Ludwig Nagl, Friedrich Wolfram (ur.): Religija, moderna, postmoderna. Biblioteka Speculatio 2, Hegelovo društvo i Studia Croatica, Zadar, 2006. str. 67-91.
4) Willi Oelmüller: Kant i neriješeno pitanje teodiceje, u: Ante Vučković (ur.): Bog i zlo. Teodicejski ulomci. Biblioteka Speculatio 3, Hegelovo društvo, Zadar 2008.
Itd.  

- Služi se njemačkim, engleskim, talijanskim te grčkim i latinskim jezikom, a učio je i francuski, starohebrejski i staroslavenski.